Kentera: Pokušaj državnog udara pokazao ciljeve Rusije
Ratifikacija Protokola i punopravno članstvo Crne Gore u NATO bi, kako se navodi, predstavljale nedvosmislenu poruku da nijedna država koja nije članica Saveza ne može i ne smije uticati na politiku proširenja
Pokušaj državnog udara pokazao je koji su interesi Rusije, kao i da treba očekivati nastavak tih aktivnosti nakon ulaska u NATO, što državu ne smije pokolebati na putu ka Alijansi, smatra predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera.
Kentera je govorio je na Parlamentarnoj skupštini NATO u Sarajevu, a u čijem fokusu su bili, između ostalog, izgledi za EU i NATO proširenje na Zapadni Balkan, regionalna saradnja, stabilnost i bezbjednost ovog regiona, jačanje vladavine prava i demokratskih institucija, borba protiv terorizma i radikalizma i brojne druge teme.
„Istakao je i kako je pokušaj državnog udara u oktobru 2016. godine u Crnoj Gori koji su ruske tajne službe planirale i orkestrirale bez ikakve dileme pokazao koji su interesi i ciljevi Rusije te kako treba očekivati da će se ove aktivnosti u Crnoj Gori pojačati i nastaviti i nakon ulaska Crne Gore u NATO“, saopšteno je iz Atlantskog saveza.
To, kako je rekao Kentera, nikako ne smije da pokoleba Crnu Goru niti bilo koju drugu zemlju aspiranta za članstvo na njenom putu ka NATO.
Crna Gora, dodao je, upravo sada treba još više da se pokaže kao kredibilan i istinski partner NATO savezu.
Kentera je rekao da je u okviru NATO neophodno preispitati sam program Partnerstva za mir i njegovih partnera.
On smatra da se ne mogu podjednako tretirati zemlje partneri koje svojim aktivnostima i zalaganjem daju značajan doprinos NATO poput Austrije, Švedske, Švajcarske i drugih zemalja sa jedne strane i Rusije sa druge strane koja kontinuirano preduzima aktivnosti protiv interesa Saveza i njenih članica, odnosno zemlja koje pretenduju da postanu NATO članice.
„Kentera se u svom izlaganju osvrnuo i na proces ratifikacije Protokola za članstvo u NATO i istakao kako očekuje da Senat Sjedinjenih Američkih Država (SAD) veoma brzo ratifikuje Protokol jer je to u interesu Alijanse i njenih 28 država članica“, kaže se u saopštenju.
Ratifikacija Protokola i punopravno članstvo Crne Gore u NATO bi, kako se navodi, predstavljale nedvosmislenu poruku da nijedna država koja nije članica Saveza ne može i ne smije uticati na politiku proširenja.
„Istovremeno on smatra da će ovo biti jasan pokazatelj da je spoljna politika SAD na istom kursu kadu su u pitanju NATO i sam Balkan – a to je interes stabilnosti i prosperiteta ovog regiona, te da će članstvo Crne Gore u NATO samo doprinjeti stabilnosti i bezbjednosti regiona“, navedeno je u saopštenju.
U kontekstu stabilnosti i bezbjednosti regiona, Kentera se takođe osvrnuo i na politiku vojne neutralnosti za koju se zalaže Srbija.
„On je istakao kako Srbija ne može ostati neutralna jer je za to neophodno da se ispune tri uslova: istorijski, geografski i da međunarodna zajednica prepozna i prizna zemlju kao neutralnu. Imajući ovo u vidu nijedan od navedenih uslova ne ide u prilog politike vojne neutralnosti Srbije“, saopšteno je iz Atlantskogs aveza.
Istorijski turbulentna prošlost Srbije i samog Balkana, dodao je, kao i geografski položaj gdje se Srbija nalazi u središtu Balkana, ne idu u prilog teze o vojnoj neutralnosti.
„S druge strane Srbija ima isuviše značajnu ulogu za bezbjednost i stabilnost Balkana da bi je bilo koja država doživljava kao neutralnu“, poručio je Kentera.
( Mina )