Protest u Podgorici: Krzno ne raste na drveću

"Krzno ne raste na drveću. Industrija uzgoja krzna je jedna od najokrutnijih na Planeti. Riječ je o industriji koja je potpuno nepotrebna i koja predstavlja luksuz”, kazala je Maida Šabeta, iz Organizacije za prava životinja PETA za jugoistočnu Evropu.

Šabeta je sa aktivistima PETA Njemačka i Organizacije Korina danas u Podgorici na protestu protiv krzna pokušala da javnosti skrene pažnju na, kako navode, “patnju životinja koje su ubijene samo zbog krzna”.

A zbog ukrasa na kapuljačama, čizmama, kapama, šeširima, zbog bundi... svake godine budu ubijeni milioni lisica, rakunskih pasa, nerca, činčila, ali i pasa i mačaka. Čičilama u zemlji porijekla, Čileu, zbog toga prijeti i izumiranje.

“Životinje koje se na farmama drže zbog krzna, cio život provode u skučenim kavezima, u potpuno nehumanim uslovima, doživljavaju stresove, a kao posljedica takvih uslova, vrlo je čest i kanibalizam. Na kraju, te životinje život završavaju na najgori mogući način, poput ubijanja elektrošokovima”, kazala je Šabeta.

U tom postupku, kako je kazala, životinji se jedna sonda stavlja u analni otvor, druga u usnu šupljinu, nakon čega se pušta jaka struja.

“Pritom se životinja i do 20 minuta grči u bolovima i ona umire u agoniji. Nakon toga se sa nje skida krzno. Druga poznata metoda koja se koristi za usmrćivanje tih životinja je gušenje gasom. Životinje se u većini slučajeva stavljaju u gasne komore koje su predviđene za samo jednu životinju. I količina gasa koja se pušta je dovoljna da usmrti jednu životinju, pa se one zapravo najčešće samo omame, pa se krzno vrlo često skida sa životinja dok su one još žive”, ispričala je Šabeta.

Aktiviskinja za prava životinja je kazala da je za jednu bundu potrebno oko 20 lisica i 150 činčila.

U Crnoj Gori nema farmi krzna – makar ne da se za njih zna. Ipak, kako je saopšteno na protestu, samo će zakonska zabrana proizvodnje krzna biti garancija dobrobiti životinja na duže staze.

“Zbog zabrana u drugim državama i visokih standarda koji im se nameću, te farme sele u naš region, gdje nema teških regulacija”, rekla je Šabeta.

Ona je dodala da su neke države bivše Jugoslavije među prvima koje su zabranile uzgoj životinja zbog krzna.

“Hrvatska je bila treća država svijeta, potom Bosna i Hercegovina i Srbija. Uzgoj životinja zbog krzna su zabranile i Makedonija i Slovenija. Ali, krznarski lobi je toliko jak da je poslije prelaznog perioda od 10 godina u Hrvatskoj je bilo pokušaja brisanja zabrane, isto se dogodilo u BiH, ali je prelazni period produžen, pa je zabrana farmi krznaša stupila na snagu”, kazala je Šabeta.

Za očuvanje postojeće zabrane trenutno se vodi se borba i u Srbiji.

Crna Gora je jedina republika bivše Jugoslavije u kojoj farme krznaša nisu zabranjene.

Marica Vlahović iz Organizacije Korina navodi da je Crna Gora sada u povoljnom položaju za donošenje zakona.

“U Crnoj Gori nema farmi, pa donošenjem zakona kojim se zabranjuju farme krznaša, donosioci odluka nemaju šta da izgube, ne zatvara se ničiji biznis, on se zakonom samo sprečava”.

( Damira Kalač )