Sudske podatke mijenjali bez pokrića

Baza crnogorskog Pravosudnog informacionog sistema (PRIS) sadrži podatke koji nijesu dokumentovani.

To se može zaključiti iz izvještaja hrvatske ekspertkinje Maje Grubišin, koji posjeduje Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Na osnovu takve baze podataka prave se, između ostalog, i godišnji izvještaji o radu sudova u Crnoj Gori. PRIS je sistem u kome se informacije o sudskim predmetima elektronski evidentiraju, a omogućava i izbor sudije na tzv. slučajan način, bez uticaja ljudskog faktora.

Grubišin, ekspertkinja Evropske unije (EU) u okviru projekta “Podrška EU vladavini prava” u izvještaju, koji je izradila u avgustu prošle godine, navodi da je usljed stare tehnologije, nedokumentovanih promjena baze podataka i strukture podataka “bilo nemoguće da se sprovede bilo kakav savremen alat Poslovne inteligencije (PI)”.

Ona navodi i da je Crna Gora u rukama imala jedan od najboljih alata PI koji su raspoloživi na tržištu i uprkos tome nije bila u mogućnosti da ga poveže sa PRIS bazom podataka usljed velikih nedokumentovanih promjena koje su izvršene tokom određenog vremenskog perioda...

Grubišin nije odgovorila na mejl CIN-CG-a, koji joj je prije dvije sedmice proslijeđen preko hrvatskog Ministarstva pravde, gdje radi kao državna sekretarka.

CIN-CG ju je pitao da pojasni navode iz svog izvještaja i na koji period se odnose te nedokumentovane promjene koje pominje.

Vještak za informacione tehnologije Nenad Stanišić je za CIN-CG pojasnio da bi nedokumentovane promjene mogle da znače da je neko dodavao nešto u sistem, što nije propraćeno dokumentacijom.

“To znači da su programeri, uz nečiju dozvolu, unosili u sistem podatke, a nijesu o tome ostavili dokumentaciju”, pojasnio je on.

Vještak dodaje da se, nezavisno od strukture baze podataka, podaci o predmetima mogu mijenjati uz nečiju dozvolu.

“Onaj ko ima pravo pristupa, može to da uradi”, istakao je vještak.

Govoreći o crnogorskom PRIS-u, Stanišić je ocijenio da taj sistem ništa ne valja:

“To je napravljeno prije 15 godina, milioni su potrošeni za to, a ništa ne valja, to svakako treba da se mijenja”.

Evropska komisija (EK) je, takođe, u izvještaju za prošlu godinu naglasila da sumnja u pouzdanost statističkih podataka crnogorskog pravosuđa i ukazala na činjenicu da PRIS nije obezbijeđen od zloupotreba.

U izvještaju EK piše i da sistem sudske inspekcije ne uspijeva da osigura niti poveća standarde odgovornosti. Ističe se i da su 2015. svega tri zaposlena u Ministarstvu pravde vršila inspekciju ogromnog broja pravosudnih institucija - 50 sudova, državnih tužilaštava i prekršajnih tijela.

Preporučuje se da te inspekcije budu manje česte, ali temeljnije, uključujući i nenajavljene provjere.

Savjet: Sve posle 2011. je dokumentovano

Iz Sudskog savjeta, koji je zadužen za održavanje sistema, rekli su za potrebe istraživanja da se nedokumentovane baze podataka odnose na period od 2009. do 2011.

Oni nijesu pojasnili kakve su to baze podataka i zašto uopšte postoje u sistemu.

“Aktivnosti koje su vršene na održavanju sistema u periodu 2009-2011. nijesu tehnički dokumentovane, što je dodatno otežalo održavanje i inoviranje sistema. Nakon tog perioda, sve izmjene i aktivnosti su dokumentovane i predstavljaju osnov za izradu novog sistema”, objasnili su iz Savjeta.

Dodaju da je aplikacija, koja je uvedena 2000. godine, urađena u tehnologiji koja se danas smatra zastarjelom i sa problemima u brzini odziva sistema i brzinom rada korisnika.

“U više navrata smo tražili sredstva od državnog budžeta i donatora, kako bi izvršili zamjenu aplikativnog rješenja, ali nijesmo naišli na razumijevanje, pa je iz tog razloga ova aplikacija još u upotrebi”, odgovorili su iz Sudskog savjeta.

Dodaje se da su, uz pomoć donatora, 2012. godine započete aktivnosti na unosu svih predmeta u PRIS i razvoju novih funkcionalnosti (automatska slučajna dodjela predmeta i automatska izrada sudskih obrazaca), čime se postigla dnevna ažurnost u unosu podataka, efikasnost rada i značajno podigao kvalitet statističkih izvještaja.

“Od tada, većina zahtjeva za sudskom statistikom od strane brojnih državnih i međunarodnih institucija je realizovana”, tvrde oni.

Iako postoje određene poteškoće u razvoju i radu sistema, prvenstveno finansijske prirode, Sudski savjet ističe da je sistem više puta pohvaljen od strane Delegacije EU i drugih međunarodnih institucija, dodajući i da je 2013. godine osvojio prestižnu regionalnu informatičku nagradu Diskobolos za razvoj informacionih sistema u državnoj upravi.

Uprkos ovim tvrdnjama iz Sudskog savjeta, Vlada Crne Gore je prošle godine usvojila Strategiju informaciono komunikacionih tehnologija u pravosuđu, kojom je, između ostalog, predvidjena zamjena PRIS-a.

Gorjanc- Prelević: Više pokazatelja da sudska statistika nije vjerodostojna

I Akcija za ljudska prava u izvještaju “Suđenje u razumnom roku”, koji je izrađen u januaru ove godine, ističe da je PRIS postao veliki teret za Crnu Goru i ispunjavanje Akcionog plana za Poglavlje 23 pregovora sa EU.

U izvještaju HRA se ističe da su svi relevantni eksperti zaključili da Crna Gora treba da uloži u novi i savremen pravosudni informacioni sistem (PRIS II).

Naglašavaju da posebno zabrinjava ukazivanje na dosadašnje propuste u informatičkoj obradi podataka, te da su tehnologije koje se koriste stare da bi se prilagodile savremenim alatima.

“Broj odluka koji je dostavljen HRA i način rješavanja za pojedine sudove odstupa od statističkih podataka iz godišnjih izvještaja o radu sudova”, dodaje se u izvještaju HRA.

U izvještaju piše i da je Crna Gora Evropskom sudu za ljudska prava za potrebe donošenja odluke u predmetu Vukelić protiv Crne Gore, 2013. godine, dostavila nepotpune podatke o broju i djelotvornosti kontrolnih zahtjeva.

HRA tvrdi da je Evropskom sudu prikazano da su usvojeni kontrolni zahtjevi bili djelotvorniji za 32 odsto nego što su najvjerovatnije bili, kao i da je odbijeno četiri puta manje zahtjeva nego što je stvarno bio slučaj.

Direktorka HRA Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da postoji više pokazatelja da sudska statistika nije verodostojna, dodajući da na to, posljednjih godina, ukazuje i Evropska komisija u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori.

“Ove se ocjene temelje na pojedinačnim izvještajima eksperata koji su neposredno imali prilike da vide kako PRIS stvarno funkcioniše.

Sumnja u pouzdanost podataka o radu sudova ne može nikome da koristi, posebno ne državi, čije pristupanje EU direktno zavisi od povjerenja u rad njenih institucija”, istakla je ona. Prelević dodaje da je neophodno da se napravi ekspertska komisija sačinjena od nezavisnih stručnjaka da ispita o kakvim se velikim nedokumentovanim promjenama radilo, zašto je do njih došlo i koji podaci nisu verodostojni.

“Niko sa strane, bez uvida u rad PRIS-a, to ne može da zna ni da provjeri. Šteta što sam Sudski savjet nije našao za shodno da, u javnom interesu, takvu komisiju formira čim se upoznao sa nalazom eksperta EUROL-a”, zaključila je ona.

Iz Sudskog savjeta neće da kažu ko održava sistem

U Sudskom savjetu nijesu željeli da odgovore ko su, imenom i prezimenom, ljudi koji održavaju njihov informatički sistem, navodeći da su u pitanju dva programera i dva administratora.

Na njihovom sajtu, međutim, nalaze se imena 17 ljudi koji rade u tom sektoru, a među kojima je i Miloš Žižić, sin sutkinje Apelacionog suda Milenke Žižić, bliske prijateljice predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

Prema nezvaničnim saznanjima CIN-CG na ta mjesta stavljeni su takozvani "ljudi od povjerenja", a moglo se čuti i da na tim poslovima rade ljudi koji su u bliskim prijateljskim ili rodbinskim vezama sa vrhom pravosuđa. Žižićeva je, inače, i predsjednica radne grupe Sudskog savjeta, za koju je Grubišin i uradila izvještaj, koji posjeduje CIN-CG.

Moguća namještanja i kod dodjele predmeta

Sumnje u manipulaciju i zloupotrebu ovog sistema postoje i prilikom "slučajne dodjele predmeta".

Tako, prema nezvaničnim saznanjima CIN-CG, ljudi koji održavaju sistem mogu manualno da biraju sudije i ponavljaju proces, dok se ne dođe do "željenog sudije".

“Vijesti” su i ranije pisale o problemima prilikom slučajne dodjele predmeta, a jedini kontrolor ovog procesa je Ministarstvo pravde, koje prema saznanjima CIN CG-a, nema nikakvih primjedbi na njegovo funkcionisanje.

U međuvremenu su zaista uveli neke novine što se tiče slučajne dodjele predmeta, pa sada, u prvostepenom postupku, možete odmah po podnošenju tužbe saznati ime sudije kome je predmet dodijeljen, a novina je i da prilikom podnošenja, pa povlačenja tužbe, ukoliko opet pokrenete identičan spor, dobijate istog sudiju kao i prethodnog puta.

Ali to ipak nije dovoljno da spriječi eventualne zloupotrebe, kako u prvostepenom, tako i u drugostepenom postupku pred sudovima.

I advokat Siniša Gazivoda je prošle godine istakao da Skupština Crne Gore godinama nekritično usvaja godišnje izvještaje o radu sudova, koji ni približno ne odražavaju pravo stanje u sudstvu. U izvještajima za 2015, 2014. i 2013. godinu, pojavljuju se kontradiktorni podaci o broju neriješenih starijih predmeta. Iz Sudskog savjeta je tada odgovoreno “Vijestima” da se te razlike javljaju, jer se stari predmeti mogu aktivirati iz više razloga, te da tu nema ništa sporno.

( Maja Boričić )