Džabe krečite: Novosađanima prekrečili mural, sada osviću "kurali"

Prva poruka osvanula je već u petak, da bi ubrzo bila uklonjena. Potom se ponovo pojavila u većem formatu, te ponovo bila prekrečena

4 komentar(a)
Kural, Foto: Facebook
19.03.2017. 13:28h

Nedavno prekrečen zid u Novom Sadu na kojem se nalazio čuveni mural umetnika Remeda ponovo je poslužio za slanje poruke onima koji su ga iznenada, u četvrtak, prekrečili.

Kako piše 021.rs, ovo je treća poruka u vidu naslikanog penisa koja je osvanula na zidu, u znak protesta zbog uklanjanja murala "The Only Truth" o silama moći poznatog Francuza, koji je u Srbiji boravio nekoliko puta.

Mural je izradio uz pomoć novosadskih umjetnika Dušana Bjeljca i Mrdaka Luburića.

Prva poruka osvanula je već u petak, da bi ubrzo bila uklonjena. Potom se ponovo pojavila u većem formatu, te ponovo bila prekrečena.

Mural francuskog umjetnika prekrečen je bez ikakvog objašnjenja, a nije poznato koje preduzeće je to uradilo. Iz Grada za 021 navode da ni uprava, kao ni JP "Poslovni prostor", nisu uključeni ni na koji način u skidanje Remedovog murala.

Pokušaja da se ukloni ovaj mural bilo je i ranije. Gradske vlasti su to planirale još 2012. godine, ali se nakon protesta javnosti odustalo od uklanjanja murala.

Protest 200 građana

Blizu 200 građana Novog Sada okupilo se danas kod zgrade na kojoj je prije tri dana prekrečen mural kako bi zatražili odgovore na pitanja ko je za to odgovor.

Građani su na društvenim mrežama nekoliko dana negodovali zbog uklanjanja Remedovog murala "Jedina istina", da bi na poziv Pokreta Podrži RTV i organizacije "New point of Culture", izašli na ulicu i na zidu ostavili pitanja i poruke nadležnima.

Predstavnik organizacije "New point of culture" organizacije koja se bavi slikanjem murala, Nenad Jelovac je rekao da su za uklanjanje tog umetničkog djela bile potrebne bar tri dozvole Grada Novog Sada.

"Potrebna je dozvola za ulazak mehanizacije, dozvola Zavoda za zaštitu spomenika, takođe i od Urbanizma koji je nadležan. Godine iskustva nam govore da ovo nije moguće uraditi bez učešća grada", rekao je on.

Kako je objasnio, ta organizacije je pokušala da dođe do odgovora zašto je mural skinut i poslali su dopise gradskoj upravi, ali su za sada nadležni ostali nijemi.

Jelovac je dodao da je Srpska pravoslavna crkva već više puta negodovala kada se neki umjetnički performansi, pa čak i Zmajeve dječije igre, održavaju u krugu Vladičanskog dvora, koji se nalazi odmah pored zida sa kojeg je skinut mural.

"U saradnji sa gradom, mogli su i oni da organizuju da na ovaj tmurni dan imamo ovaj tmurni zid. Novi Sad treba da postane prijestonica kulture, i umesto da pokaže svoju umjetnosti i kretivnost, mi dobijemo ovakvo sivilo", ocijenio je on.

Predstavnik Društva arhitekata Slobodan Jović rekao je da bi ovakve protestne skupove Novi Sad mogao imati i na još mnogo mjesta u gradu, gdje se "prave loše odluke i ruši kulturno i umetničko nasljeđe".

"Ovo je jedna od tih loših odluka, a tako se i druga rušenja kriju iza anonimnih činovnika koji sprovode te odluke, koje su rezultat neznanja, korupcije ili drugih stvari", rekao je Jović.

Prema njegovim riječima, kada na ovakvim protestima širom grada bude mnogo više građana, "tek tada se možda nešto promijeni".

Mural je nastao 2009. na inicijativu organizatora Festivala uličnih svirača (FUS) kada je Novi Sad dobio jedan od svojih prvih takvih umjetničkih djela.

Remedovi radovi inače krase najveće svjetske metropole, pa i Beograd.

Oglasio se i Remed, koji je kazao da mu je žao zbog krečenja, ali i da ga je oduševila reakcija publike, koja pokazuje da im se djelo dopadalo.

Prije samog protesta poslao je i video poruku podrške u kojoj je naveo da je "2009. došao u Srbiju "da bih se izrazio i nacrtao mural"

"Jedna od figura sa njega prikazana je kako sječe konce da bi postala slobodna, želim vam da svi budete u mogućnosti da uradite isto to", poručio je Remed u video objavljenom na društvenim mrežama Pokreta Podrži RTV.

Na zidu gde je mural stajao ostavljene su poruke poput "Kome smeta mural", "Ko je odgovoran za krečenje Remedovog murala", "Prijestonica kulture ili cenzure", a okupljeni su dopisivali i svoje protestne izjave.