Zar tužioci ne napreduju na osnovu ocjena?

Ocjene tužilaca su u vezi sa njihovim radom i profesionalnim rezultatima, a ne za slobodno vrijeme i oni su, kao javni funkcioneri, prema evropskoj praksi, dužni da trpe manji stepen zaštite ličnih podataka i privatnosti u odnosu na sva druga lica, poručila je Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika iz Instituta Alternativa (IA).

Tužilački savjet je odbio zahtjev NVO MANS za uvid u ocjene rada tužilaca, pozivajući se na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i proglašavajući ocjene rada tužilaca dijelom ličnih podataka sa visokim stepenom zaštite.

U obrazloženju odbijajuće odluke, sekretarka Tužilačkog savjeta Tatjana Savković, pozivajući se na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, navela je da “izvještaji o ocjenjivanju državnih tužilaca… sadrže profesionalnu ocjenu rada… i u istim su lični podaci obrađeni u obimu u kojem je bilo potrebno, te je jasno da se u druge svrhe ne mogu koristiti”.

Ocjene tužilaca i njihova obrazloženja tražili su i iz IA početkom avgusta prošle godine, a mjesec kasnije podnijeli žalbu Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama na odgovor Tužilačkog savjeta. Odgovor Agencije još nisu dobili.

“Slučaj je do krajnih granica jasan i jednostavan za odlučivanje”, kazala je “Vijestima” Dina Bajramspahić.

U IA navode da je Tužilački savjet, ukoliko smatra da bio se mogla povrediti privatnost tužilaca, bio dužan da anonimnizira imena tužilaca u traženim dokumenata i dostavi ih.

“Samo na osnovu obrazloženja ocjena se može procjenjivati kvalitet procedure ocjenjivanja, i posebno važno, da li postojeći sistem pravi jasnu razliku između tužilaca koji su bili više i manje uspješni jer je to osnov za njihovo dalje napredovanje”, navodi Bajramspahić.

Ona je podsjetila da posljednji Izvještaj o napretku Crne Gore posebno naglašava probleme u vezi sa odgovornošću sudija i tužilaca, kao i zapošljavanje i napredovanje, koje, kako je kazala, nije na osnovu zasluga, jer se zasluge još ne mjere objektivno ni sistemski.

Bajramspahić dodaje i da su, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, javni funkcioneri dužni da trpe manji stepen zaštite ličnih podataka i privatnosti. “A to upravo jer im je povjerena javna funkcija i jer su odgovorni javnosti za svoj rad. Ocjene tužilaca su u vezi sa njihovim radom i profesionalnim rezultatima, a ne sa slobodnim vremenom”, kazala je ona.

Za službenike nije problem

U IA odluku Tužilačkog savjeta smatraju paradoksalnom, navodeći da je ocjene državnih službenika u drugim organima moguće dobiti putem slobodnog pristupa informacijama. “Tako je IA imao uvid u ocjene zaposlenih u 18 organa vlasti”, kazala je Bajramspahić.

Ona podsjeća da Zakon o slobodnom pristupu informacijama navodi da organ vlasti može ograničiti pristup informaciji ili dijelu informacije, “osim podataka koji se odnose na javne funkcionere u vezi sa vršenjem javne funkcije“. “S obzirom na to da su tražene informacije u vezi sa vršenjem javne funkcije, nesporno je da bi iste trebalo da budu dostupne. Nedostupnost ovih podataka onemogućava kontrolu javnosti u slučajevima kada ovi podaci budu korišteni kao osnov za napredovanje tužilaca”, rekla je ona.

Agencija bez komentara, tek će odlučivati o žalbama

Odugovlačenjem sa odgovorom na žalbu IA već sedam mjeseci, Agencija za zaštitu podataka ličnosti krši zakon, podsjećaju iz te NVO. „ Agencija je dužna da postupa po žalbi u roku od 15 dana od dana njenog podnošenja. Ukoliko to ne učini, zakon propisuje da može biti novčano kažnjena u rasponu od 200 do 2.000 eura”, navode iz IA.

Na pitanje “Vijesti o obrazloženju Tužilačkog savjeta da su ocjene o radu tužilaca “njihova privatna stvar”, iz Agencije su kazali da je Agencija drugostepeni organ koji odlučuje po žalbama podnosioca zahtjeva za slobodan pristup informacijama i da zato ne mogu dati odgovor, jer pitanje može biti predmet odluke Savjeta Agencije.

( Damira Kalač )