Marković: Prave privid da pomažu poljoprivredi

Agrobudžet za 2017. iznosi 31,5 miliona eura i od prošlogodišnjeg je veći za 39 odsto, gotovo devet miliona eura. Moglo bi se na prvi pogled zaključiti da je učinjen ozbiljan otklon od dosadašnje vladine politike koja nije bila izdašna prema selu i poljoprivredi, ali kada se pročitaju komponente agrobudžeta, poput direktnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja, vidi se da je, uz manje izmjene i poboljšanja, nastavljena dosadašnja politika.

To je za "Vijesti" ocijenio profesor Biotehničkog fakulteta Milan Marković i naveo da su u njemu donacije gotovo izjednačene sa budžetskim izdvajanjima u poljoprivredu.

On je pitao kako je moguće povećati agrobudžet za 39 odsto, a njegovu ključnu komponentu - direktna plaćanja poljoprivrednicima smanjiti sa prošlogodišnjih 5,35 miliona eura na 5,27 miliona?

"Zašto samo 16,5 odsto ukupnog Agrobudžeta za direktnu podršku poljoprivrednicima? Podrška po hektaru poljoprivrednih površina je mjera s najvećim učešćem u zajedničkom budžetu EU. Ako smo se obavezali da našu agrarnu politiku usklađujemo sa onom u EU, ovaj vid podrške trebalo bi da ima sve širi obuhvat u broju korisnika i hektara i da se iz godine u godinu povećava. Međutim, kod nas to nije slučaj, budući da je u prošloj godini bilo planirano 1,2 miliona eura kroz dvje mjere, a u 2017. to je jedna mjera s podrškom od milion eura. I sve to uz niži minimum za podršku: umjesto jednog, sada je to 0,5 hektara i uz povećanje podrške za neke kulture, sa 160 na 180 eura po hektaru", ocijenio je Marković, koji je i član Koordinacionog odbora Građanskog pokreta URA.

On je naveo da elementarna logika kaže da bi po osnovu ova dva povoljnija kriterijuma trebalo da bude više hektara za podršku i da se izdvoji znatno više novca, a Agrobudžetom je planirano manje, i to čak za 200 hiljada.

"U stočarstvu se uporno istrajava na visokim minimumima za podršku. Istina, nešto su smanjeni ove godine, za goveda sa četiri na tri grla, a za ovce sa 40 na 30 grla, ali je zadržana odredba da se podržavaju samo grla iznad minimuma. Za govedarstvo će, prema Agrobudžetu, zbog smanjenog minimuma biti potrebno novih 210.000 eura, što znači da će se, uz 70 eura po grlu, ovim iznosom moći podržati novih 3.000 grla na isto toliko gazdinstava. Pravo na premiju u 2011, uz iste uslove kao ove godine, ostvarilo je 4.331 gazdinstvo. Popisom iz 2010. utvrđeno je da se govedarstvom bavilo 24.624 gazdinstva, a sedam godina nakon popisa tek će svako osmo biti obuhvaćeno podrškom. Šta je sa ostalim, i da li će mala gazdinstva biti predmet bilo kakve državne podrške", pitao je Marković.

Kada se govori o podršci govedarstvu, on je istakao da je u 2016. bilo planirano 600.000 eura podrške za 5.000 utovljenih grla, a u 2017. godini 520.000, jer se očekuje tov od 4.000 grla.

"U ovčarstvu će, i pored smanjenog minimuma, biti dovoljan prošlogodišnji iznos od 520.000. Valjda je prošle godine bilo makar 1.000 korisnika podrške - pa će samo na tim gazdinstvima biti novih 10.000 ovaca za premiju, što uz osam eura po grlu iziskuje novih 80.000 eura. U tekstu ove mjere stoji: 'Finansijski plan koji slijedi određen je na osnovu broja grla koja su stekla pravo za premiju u 2016. godini'. Doslovno je isti tekst bio i u agrobudžetu za 2016. O kakvom se to planiranju radi, ako se javljaju ovakve nelogičnosti", smatra Marković.

Za podršku kozarstvu, kako navodi, pri istom minimumu od 30 grla i istoj premiji od osam eura po grlu kao i prošle, ove godine biće 10.000 grla, a u agrobudžetu za prošlu stajalo je 12.250 grla, tako da će, umjesto prošlogodišnjih 98.000, biti dovoljno 80.000 eura.

On je naveo da su, u odnosu na prethodnu godinu, najveće promjene u politici ruralnog razvoja, i to u mjerama jačanja konkurentnosti proizvođača hrane.

"Tu se planira povećanje sa 8,7 na čak 16,2 miliona eura, sa 14 na 17 mjera, koje su uglavnom usmjerene u podršku investicijama u poljoprivredi. Veliki broj mjera i dosadašnja praksa ne daju puno optimizma da će predviđeni iznos i biti iskorišćen u 2017", kazao je Marković.

Kao dokaz za tu tvrdnju, on je naveo odnos planiranih i utrošenih sredstava za podršku kroz projekte Svjetske banke - MIDAS i EU pretpristupne podrška - IPARD.

"U agrobudžetu je u prethodnih šest godina planirana podrška investicijama u okviru MIDAS projekta iznosila ukupno 15 miliona, a isplaćeno je 6.497.889, ili 43 odsto od planiranih, za 658 korisnika. Agrobudžetom za 2016. planirano je 4,4 mil. eura IPARD like podrške, a u 2016. isplaćeno je 1.726.836 eura ili 39 odsto, za 133 korisnika. Istina, sklopljeni su ugovori za podršku iz IPARD programa i vjerovatno će to biti realizovano u 2017, ali to onda nije nova podrška, nego su sredstva prenesena iz prethodne godine. Kako će to Ministarstvo da realizuje planirane donacije od preko 14 miliona ako je u prethodnih šest godina od raspoloživog MIDAS i IPARD novca iskorišćeno svega 8,2 miliona. Ako se i pretpostavi da će se iskoristiti sva raspoloživa sredstva iz IPARD II programa, uključujući i prenesena iz prethodnih godina, zašto se onda nije dio domaćih budžetskih sredstava usmjerio u direktna plaćanja i mjere ruralnog razvoja za održivo gazdovanje prirodnim resursima? Tako bi se obuhvatilo i više korisnika i doprinijelo ostvarivanju strateških ciljeva, očuvanju selu i brizi o resursima“, kazao je Marković.

U dijelu za MIDAS projekat- dodatno finansiranje (1,84 miliona eura), Marković navodi da se ne radi o podršci investicijama u poljoprivredna gazdinstva, kako stoji u naslovu mjere, već o jačanju administrativnih kapacita.

"Ostale mjere podrške investicijama iz domaćeg budžeta ili su na istom nivou kao i prošle godine ili su smanjene. Smanjenje nije samo po sebi problem, budući da su uvedene nove mjere kojima će se to, vjerovatno, kompenzirati. Mnogo je ovdje važnije pitanje koliko je zaista isplaćeno podrške po navedenim mjerama u prošloj godini, pošto na sajtu Ministarstva nema informacija o isplatama, osim za povrtarsku proizvodnju? Ovo upućuje na zaključak da je, vjerovatno, dio ovih sredstava prenesen u 2017? Ako se sredstva prenose, kako se onda može govoriti o novoj podršci investicijama“, kazao je Marković.

On zaključuje da je jedna od bitnih odrednica politike Ministarstva ograničiti podršku na što manji broj korisnika i stvarati klimu da postoji dovoljno novca za sve zainteresovane.

"Kako objasniti to što je 2009. iz državnog budžeta za potrebe agrobudžeta izdvojeno 19,75 miliona, a osam godina kasnije 16,9, gotovo tri miliona manje. Valjda bismo u susret EU integracijama morali povećavati podršku poljoprivredi. Od Ministarstva se očekuje da crnogorskoj javnosti ponudi precizan prikaz izdvajanja po pojedinim mjerama agrobudžeta u 2016, što bi trebalo da bude redovna obaveza. Pa kada iste podatke prikaže i na kraju 2017, neće biti teško utvrditi koliko su povećana izdvajanja u poljoprivredu. Dokle više u stvaranju privida kako kapom i šakom ulažemo u razvoj sela i poljoprivrede“, kazao je Marković.

Premija po grlu se smanjuje, a ne obuhvata ni polovinu stoke

"Treba li podsjećati da se premija po kravi, ovci i kozi godinama ne povećava, čak je i smanjena, jer je u 2010. godine bila 80 eura po kravi, a 10 po ovci i kozi. Kada bi se i uz sada ovako nisku podršku po grlu od 70 eura obuhvatilo makar 50 odsto od 66.000 krava i junica, koliko prikazuje Zavoda za statistiku Monstat, to bi značilo 2,3 miliona eura podrške, gotovo dvostruko više nego sada. Nameće se samo jedan zaključak: radi se o neodgovornom odnosu ne samo prema stočarstvu nego i selu u cjelini“, smatra Marković.

Nedovoljno mjera za zdravu hranu

Druga komponenta politike ruralnog razvoja „Mjere za održivo gazdovanje prirodnim resursima“, kako navodi Marković, povećana je za svega 45.000, praktično samo za organsku poljoprivredu.

"Koliko je ovaj dio politike ruralnog razvoja važan, najbolje govori doskorašnja praksa EU - bilo je obavezno da se u ovu komponentu izdvaja minimum 25 odsto ukupne podrške za ruralni razvoj, a kod nas ona čini tek 3,5 procenata", navodi Marković.

( Dejan Peruničić )