Zeleni turizam je budućnost

Građanski aktivista i turistički radnik, njemački državljanin Mišael Bader koji već deset godina živi i radi u Baru, nedavno je još jednom dokazao entuzijazam u zaštiti životne sredine. Pažnju javnosti privukla su Ginko solarna stabla, prva u Crnoj Gori - solarni punjači za smartfonove, koje je postavio u svojim apartmanima na Utjehi.

Barski Njemac, kako ga u šali zovu prijatelji, u svim aspektima svog djelovanja zalaže se da se spozna značaj zaštite životne sredine, i sam njen značaj za održivi razvoj turizma. Dobitnik je prve nagrade na foto-konkursu velike ekološke akcije "Let's do it Montenegro!", a 2014. je dobio „Wild Beauty Award 2014“ ″ za najbolji projekat koji je doprinio promociji turističke ponude Crne Gore- međunarodnu ekološku volontersku kampanju “Za još ljepšu Utjehu”.

Kroz ovaj projekat, Mišael je okupio 20 aktivista dobrovoljaca belgijskog omladinskog udruženja „Horizon II“ i animirao lokalnu zajednicu da se očiste i kultivišu zelene površine oko kontejnera za otpad pored magistralnog puta Bar - Ulcinj i na njima posadi cvijeće.

"Dobro je što je i u Crnoj Gori počela priča o niskokarbonskom turizmu, ljudi su ovdje vrlo malo svjesni koliko je to bitna tema, i koliko na nju pažnje polažu turisti iz Zapadne Evrope. Imamo ovdje mnogo neiskorišćene sunčeve energije i malo znanja da se to upotrijebi, dakle, imamo ogroman prostor za napredak", kaže Bader.

Njegov apartman je prvi u Baru dobio četvrtu zvjezdicu, a po kvalitetu usluge, od njemačkih i austrijskih turista koji su mu glavni gosti, dobija isključivo odlične ocjene. Njegov objekat je među prvima u Crnoj Gori dobio i sertifikat „EU Ecolabel”, a Mišael se specijalizovao i za konsultantske usluge u turizmu, tako što je postao savjetnik-revizor za “EU Ecolabel” sertifikat.

"EU Ecolabel” je prepoznatljiv standard kvaliteta i brige o životnom okruženju unutar EU koji primjenjuje 90 kriterijuma, od ušteda u raznim oblastima poslovanja objekta do štednje energije i racionalizacije potrošnje vode. Posjeduju ga vodeći hotelski lanci", “Hilton,” “Marriot”, “Best Western” hoteli u Francuskoj... Da bi neki hotel ili privatan smještaj dobio “EU Ecolabel” sertifikat, treba da ispuni 29 obaveznih i minimum 20 od ukupno 61 mandatornih kriterijuma", kaže Bader.

Ovaj sertifikat su kod nas u 2012. dobili još Turističko naselje “Slovenska plaža” u Budvi i privatni smještajni objekat „Kod Slavka” vlasnika Slavka Marđokića na Utjehi u barskoj opštini. Dobijanje “EU Ecolabel” za smještajne objekte u Budvi i Baru bilo je inače dio Jadranskog IPA projekta “Zajednička promocija održivog razvoja turizma - TURGRATE 2” koji su sproveli TO Bar i NTOCG.

"Ekološki, zeleni ili niskokarbonski turizam je budućnost ne samo u Crnoj Gori, jer moderni turista kad ide na odmor, ne želi da ima samo što manje stresa, nego i da se taj njegov odmor što je moguće manje odražava na životnu sredinu. Ovaj trend traje već nekoliko godina, posebno u Austriji, Njemačkoj i u Skandinaviji", priča Bader.

Crnogorski turistički radnici, kaže, još ne vode mnogo računa o prilagođavanju svoje ponude i kapaciteta evropskim standardima, iako im je EU Ecolabel sada dostupan i kroz projekat UNDP-a.

"Konkretno, preko EU Ecolabel mogu da ostvare uštede i u vodi i u struji, ali, nažalost, i dalje se troši mnogo više nego što treba, koriste se stare sijalice umjesto novih LED. Kolege uvijek prvo pitaju “koliko to košta i koliko je efikasno”. Naravno, treba platiti reduktore za vodu, promijeniti sijalice, platiti sertifikaciju i godišnju naknadu, ali, voda i struja su operativni troškovi i tu odmah smanjujete rashode na godišnjem nivou, dobijate potvrdu koja je privlačna stranim turistima, dolaze vam oni turisti koji više troše… Uvijek kažem, samo jedna rezervacija više, i pokrili ste sve uloženo, ali ovdje je to još teško da se shvati", ukazuje sagovornik “Vijesti”.

Komentarišući odnos Crnogoraca prema zaštiti prirode, kaže da je od 2007. do danas evidentan napredak, “istina, ne tako veliki”, ali i dalje su deponije pored puta, smeće na plažama, pored kontejnera…

Za promjenu svijesti, sugeriše, sistemski treba krenuti od najmanjih nogu, od najranijih školskih dana učiti djecu da nije ni lijepo ni zdravo bacati otpatke kroz prozor i tamo gdje im nije mjesto.

"Na primorju se mora posvetiti posebna pažnja čistoći, jer se, recimo, njemački i austrijski gosti užasavaju prizora divljih deponija pored puteva. Uvijek me pitaju zašto je to tako jer je crnogorska priroda prelijepa, ali opšti utisak veoma kvari nečistoća. Pozitivan primjer je akcija koju smo sproveli na Utjehi, uređeni kontejneri su pune tri godine, niko ne baca smeće pored njih ili pored puta. Na Velikom Pijesku je drugačije, tamo smo već dva puta morali uređivati istu lokaciju", kazao je Bader.

Gosti dolaze, a dočekuje ih buka i smeće

"Pored smeća, i dalje je problem buka, ali ne iz diskoteka, već sa gradilišta. Za Uskrs dolaze prvi gosti iz zapadne Evrope, a radi se i gradi na sve strane.

Ne možemo počinjati sezonu ako imamo bagere i mješallice za beton da bruje preko cijelog dana. Mora se naći kompromis, u suprotnom, uzaludna je priča o tome da se produži sezona jačanjem predsezone", kaže Bader.

Od svakog humanitarna taksa od eura

Bader, po profesiji stručnjak u telekomunikacijama, takođe je i humanista koji nesebično pomaže ljudima. Novčanu nagradu na foto- konkursu TO Bar je odmah usmjerio na kupovinu kompjutera za OŠ „Jovan Tomašević“ na Virpazaru.

Zadivljen plemenitom misijom Alena Efovića koji vodi čuvenu „Humanitarnu familiju“, priskočio mu je u pomoć pokretanjem veb-sajt www.humanitarnafamilija.org , a onda izumio humanitarnu taksu - već godinama izdvaja po jedan euro od cijene svakog noćenja njegovih gostiju za ovu namjenu u korist „Humanitarne familije“.

( Radomir Petrić )