Teroristi u suknji

Đe ste bili za Osmi mart? Ja pred Skupštinom, sa novim drugaricama. Do srijede, nijesam poznavala nijednu, a ispostavilo se da nam je sudbina ista. Do kraja. Našeg ili depeesa... Znam da ovaj režim neće padati bez krvi, ali morala sam da odem na ovaj bezazleni protest. Da me ne grize savjest... Što bi Lalić rekao, potpis dajem - uspjehu se ne nadam...

***

Neka idu kućama, kod svoje đece... Nema tog pritiska koji može promijeniti odluku Vlade - poručio je majkama premijer D.M. Ledenog pogleda, bez ijedne grimase koja bi slutila trunku saosjećajnosti... Kamoli stida što je te žene na ulicu izveo baš njegov kabinet...

Kakav cinizam, obratio im se sa gradilišta auto-puta Smokovac - Mateševo... Koji guta tek prvu milijardu. Da bi od majki spasio budžet... Koji su decenijama punile baš one. I njihovi muževi. I majke i očevi, po rodu i po domu...

Sad će da grunu patriotski ekonomisti, ne sabiraju se babe i žabe, proizvodnja i potrošnja... Tanka sam s finansijskom analitikom, ali ne miriše mi na dobro budućnost zemlje u kojoj je partijsko parče asfalta proizvodna djelatnost... A đeca - čist trošak...

***

Kukavički je dokazivati moć nad nejakima, ali to je jedino što umiju i smiju partijski vojnici depeesa... One su rezervni sastav Demokratičeskoga fronta... Nijesu na ulici zbog socijalnih problema, politika je u pitanju.

Naravno da je politika u pitanju. I to najsurovija... Koja uvijek, uoči kakvog dijaloga na koji vlast kad-tad mora da pristane, u izvidnicu šalje Specijalnu jedinicu... Temeljnu polugu trodecenijskog demokratskog režima. Sjeća li se još ko prvog dana protesta... Specijalci izlijeću iz džipova, pod punom opremom... Da, onako u borbenom položaju, utjeraju strah u kosti teroristima u suknji. Zastiđe za svaku vlast, i bahatiju od ove. Ako je još đe pretekla. Odvratnije scene, uživo i na ekranu, nije bilo još od prebijanja Mija Martinovića... I njegovog automobila...

Od oružane sile kojom se premijer D.M. štiti od žena, više gađenja izazvale su samo izjave lojalnosti njegovih partijskih saboraca... Kad god čujem da depeesovci upućuju normalne građane na institucije sistema, dođe mi da pucam bez opomene...

Spada li Skupština u te institucije? Sa 42 zastupnika vlasti, ubačena u salu državnim udarom... Ili Vlada? Koju je polovina nelegitimnog parlamenta izabrala više nego ubjedljivom većinom od jednog i po poslanika (81:2 > 40,5)...

Da se obrate instituciji Predsjednika? U kojoj ne sjedi pobjednik na izborima... Nego onaj koji je izgubio... I preuzeo tuđi mandat. I to tek kad su ga partijski saborci, na bini i pred kamerama, munuli u leđa...

Vjeruje li još ko kako će majke pravdu dobiti od Ustavnog suda? Onog koji je izbrojao kako Filip Vujanović nije u trećem mandatu, iako ga sva Crna Gora 14 godina gleda na mjestu predsjednika... I sve su to sudije utvrdile za sedam dana... A za godinu ne mogu da provjere ima li 20.000 porodica pravo na jedan pristojan obrok dnevno, ili treba da umiru na rate...

***

Kraj ove nacionalne bruke svi znaju. Majke će izgubiti bitku. Da je na ulici bar deset hiljada žena, premijer bi morao da se zamisli... Popuštao je i onaj prije njega, uprkos pobjedničkom duhu i enigmi jedne harizme...

Izgubiće bitku i zbog toga što protivnički tabor okuplja pola Skupštine, cijelu Vladu, dvije trećine medija i tri petine nevladinih organizacija koje brane žene od muškog nasilja... Od režimskog ni slučajno...

A, ko je uz majke koje ne pristaju da budu kusur izborne trgovine? Poslanici opozicije, lider jednog sindikata, dvije - tri NVO i desetak novinara. Samo oni razumiju kako je ovo tek uvod u uličnu borbu za goli život...

Zato se režim neće zaustaviti. Prvo će na red doći privremene penzije, udijeljene radnicima državnih preduzeća kad su zbog stečaja ostali bez posla, iako Vlada još duguje doprinose... Potom slijedi revizija invalidskih... A onda...

Onda će ukinuti nadoknade za tuđu njegu i pomoć, što će nepokretnima novac kad su u krevetu... Pa onu mizeriju sa Biroa, ko im je kriv što neće da rade... Nestaće i socijalna pomoć za jedan ručak nedjeljno, može se sigurno i bez njega... A onda...

P.S. Ostali samo dugmići, vrisnuće prvi depeesovac iz ovog demokratskog krematorijuma za primjer regionu, i šire... A onda će početi da otimaju od svojih... Hiljada elitnih potpisaće sporazum o priznanju krivice. I zadržaće milione, avione i jahte... Bašibozuk će naći nove gospodare... A onda... Srećna nova 1945. I obnova demokratijom razorene i opustošene zemlje...

( Ratka Jovanović-Vukotić )