Ptica kao potpis autorske poetike
Crtež je početak i osnov svakog umjetničkog djela, a grafika je uvijek moja prva ljubav”, kazala je Mijović nakon otvaranja izložbe. Ističući da je feniks jedna vrsta njenog autoportreta, Mijović je dodala da “svako ima korpus bola koji obrađuje”
Izložba crteža “Feniks” umjetnice iz Kragujevca Slavice Mijović, otvorena je preksinoć u barskoj galeriji “Velimir A. Leković”. Pozdravljajući posjetioce, upravnik galerije mr Milun Lutovac je svim damama čestitao osmi mart, a prigodnim izborom pjesama, atmosferu je zaokružio i nastup klape KUD “Jedinstvo” koja upravo slavi deceniju rada.
“Umjetnica neodoljivom crtačkom lakoćom tvori prilično težak hibridni svijet ptičišta, insektarijuma, zvjerinjaka. U vlastitom mikrokosmosu ona se kreće, lebdi, pliva, roni, rastače, ali i čvrsto inpostira, frontalno, i/ili u profilu, dubletu, nadogradnji, nutrini. Slavica se bavi krucijalnim životno-filozofskim temama indirektno, ostavljanjem znakovnih poruka, za čije tumačenje je potreban intencijalni prefiks”, kazala je otvarajući izložbu Mijović likovna kritičarka i istoričarka umjetnosti dr Anastazija Miranović.
Mijović je Srednju umjetničku školu “Đorđe Krstić” u Nišu završila kao đak generacije, a student generacije bila je na Fakultetu umjetnosti u Prištini gdje je prvo diplomirala grafiku, a potom i magistrrala u klasi prof. Tomislava Trifića. Dobitnica je Vidovdanske nagrade, a izložba u Baru, prva njena u Crnoj Gori, uslijedila je nakon samostalnih postavki u Kragujevcu i Gornjem Milanovcu.
“Crtež je početak i osnov svakog umjetničkog djela, a grafika je uvijek moja prva ljubav”, kazala je Mijović nakon otvaranja izložbe. Ističući da je feniks jedna vrsta njenog autoportreta, Mijović je dodala da “svako ima korpus bola koji obrađuje”.
“ Ptica kao tema je tu od početka mojih osnovnih studija, ona je vremenom rasla, ojačala, dobila je krila, nastale su različite mutacije kroz koje je prolazila, i ptica će nastaviti da raste u mojoj poetici. To je prosto moj simbol”, dodala je Mijović
Kao najveći uzor i inspiraciju navela je Dada Đurića, a na pitanje “Vijesti” kako se umjetnici u Srbiji snalaze i bore za svoje mjesto pod suncem, kao glavni problem akcentovala je izložbeni prostor.
“Mali je broj galerija, i mnoge moje kolege su na neki način demoralisani jer ne mogu da žive od svog stvaralaštva, niti vide veliki smisao u tome da izlažu nešto novo, bave se alternativnim poslovima, prosvjetom, zapostavljaju rad. Ipak, raduje me što su moje mlade kolege veoma aktivni i vrijedni, i ne mire se sa nezavidnom situacijom”, zaključila je Mijović.
( Radomir Petrić )