Ocjene novih predloga MMF-a Vladi: Udarite prvo na sivo tržište, ne na građane
Sindikati i Unija poslodavaca neće dozvoliti usvajanje novih mjera bez socijalnog dijaloga
Sindikati i Unija poslodavaca saopštili su “Vijestima” da neće dozvoliti da se nove krizne mjere, koje je predložio Međunarodni monetarni fond, usvajaju bez konsulatacija na Socijalnom savjetu, kao i da bi one bile pogubne za građane, ali i privredu.
Oni traže da se budžet više puni boljom naplatom poreza i smanjenjem sive ekonomije. Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović smatra da još nije potreban sporazum sa MMF-om ukoliko Vlada počne da ozbiljno radi na rješavanju problema, dok analitičar Zarija Pejović kaže da je Vlada već dovela državu u poziciju da joj je potreban MMF zbog čega će morati da ispuni stroge zahtjeve.
MMF je prije dva dana, u cilju ozdravljenja državnih finansija, predložio Vladi dalje smanjenje zarada u javnom sektoru, povećanje poreza na dohodak, uvođenje penzionerima doprinosa za zdravstveno osiguranje. Predložili su i uvođenje akcize na ugalj, što bi povećalo cijene struje, povećanje akcize na cigarete, alkohol, naftne derivate i zaslađena pića, poskupljenje vode,...
Povećali bi nižu stopu PDV-a koja se odnosi na osnovne životne namirnice i ljekove, kao i PDV-a za hotelske i usluge u marinama sa 7 na 19 odsto...
Vlada stav o preporukama mora da saopšti do kraja juna, kada će usvojiti fiskalnu stratergiju.
Preporuke MMF-a Vladi ne obavezuju socijalne partnere, a iz Saveza sindikata (SSCG) kažu da neće dozvoliti donošenje mjera koje će ugroziti ionako loš standard građana.
“Zalagaćemo se da dijalogom dođemo do pravih rješenja za stabilizaciju javnih finansija, a koje neće podrazumijevati da teret tih mjera u najvećoj mjeri trpe zaposleni. Prostora za djelovanje ima posebno u sferi neformalne ekonomije, gdje bi država naplatom poreza i ostalih dažbina bila u prilici da dođe do značajnih finansijskih sredstava. U prilog tome ide i Protokol o saradnji potpisan između socijanih partnera i Uprave za inspekcijske poslove, koji ima za cilj, između ostalog, pronalaženje načina i modela za efikasno suzbijanje rada na crno i sive ekonomije uz preduzimanje zajedničkih aktivnosti, za koje vjerujemo da će dati kvalitetne rezultate”, kazali su u SSCG predlažući i dodatno oporezivanje ekstra profita ali i racionalno i savjesno trošenje državnog novca.
Zamjenik generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Zvonko Pavićević kazao je da su se pribojavali ovakvih predloga MMF-a, i podsjetio da USS već godinama Vladi predlaže mjere koje će povećati prihode ali ne na teret građane.
“Predlagali smo veći porez na luksuz, na više nekretnina, porez na finansijske transakcije, nudili pomoć u borbi protiv sive ekonomije i crnog tržišta rada, predlagali konkretno gdje se mogu i kako napraviti uštede. Umjesto toga Vlada stalno prebacuje teret krize na građana uvodeći nove dažbine ili smanjivanjem plata i socijalnih naknada”, kazao je Pavićević.
Prema njegovom mišljenju, predlozi MMF-a bi dodatno smanjili plate, penzije i socijalne naknade ali i istovremeno povećale cijene namirnica, struje, vode, goriva,...
“Mi to nećemo prihvatiti. Ponovićemo naše zahtjeve da svi jednako podnesu teret i da se budžet puni boljom naplatom poreza i suzbijanjem sivog tržišta. Nenaplaćeni poreski dug dostigao 770 miliona eura, a da Vlada planira da toga ove godine da naplati samo 12 miliona”, kazao je Pavićević.
Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović kazao je da su preporuke MMF-a manje - više ponovljene ocjene iz prethodnih godina.
“Uz ponavljanje onoga što se često čuje u Crnoj Gori, poput problema realizacije finansijski rizičnog projekta autoputa ili sprovođenja neadekvatne poreske i akcizne politike, suštinski nedostatak preporuke MMF-a je minimalni fokus na prihodnoj strani: ne navode rješenja za visok poreski dug, sivu ekonomiju koja svoje ishodište ima u poreskoj evaziji, monopolskim položajima i političkim prednostima”, kazao je Damjanović.
On objašnjava da se na prihodovnoj strani godišnje gube desetine miliona eura, koje MMF kompenzira opravdanim i neopravdamim kritikama pojedinih budžetskih rashoda.
“Interesantna je da se i MMF zalaže za standardnu stopu PDV-a na hotelski smještaj i usluge u marinama o čemu bi valjalo čuti i domaće poltičare, prometere 'konkurentnosti' sa smanjenjem PDV-a za te oblasti”, kazao je Damjanović .
On smatra da za sada nema potrebe za aranžmanom sa MMF-om koji treba da bude krajnja mjera koju ne treba preduzimati dok se ne iscrpe unutrašnji resursi (suzbijanje sive ekonomije i puna naplata poreza, smanjenje prekobrojne politički angažovane administracije...).
“Moguće kapitalne projekte treba finansirati iz sada veoma jeftinih kredita na ino tržištu. Tim kreditima se u dijelom moraju refinansirati postojeća zaduženja iz prethodnih godina koje su neki 'dizali u zvijezde' kao najveće uspjehe Vladine politike”, kazao je Damjanović.
Ekonomski analitičar Zarija Pejović je podsjetio da je aranžman sa MMF-om predlagao 2010. godine, prije nego će Vlada realizovati prvu emisiju euroobveznica. Objasnio je da je tada javni dug bio značajno niži, pa je bilo i lakše dovesti u balans javne rashode u odnosu na prihode.
“Nije zanemarljiiva ni cijena duga za emitovane obveznice u prve dvije emisije (2010. i 2011.) gdje smo plaćali zbirno oko 27 miliona eura godišnje rashode za kamate. BiH za približan iznos plaćala je oko pet miliona godišnjih rashoda za kamate jer su kamate koje prepisuje MMF značajno niže”, naglasio je Pejović.
Činjenica da se država sve teže zadužuje, prema ocjeni Pejovića, nameće potrebu MMF-a kao posljednje zajmovne instance za zemlje u krizi.
“Visok javni dug nameće potrebu za refinansiranjem po povoljnijim kamatnim stopama. Tekući rashodi bi se finansirali iz tekućih prihoda, dok ekonomija ne ojača, tako da možemo da smanjujemo izloženost prema MMF. Svakako, MMF nije humanitarna organizacija i nastojaće da obezbijedi politike javnih finansija koji će garantovati povrat novca”, pojasnio je Pejović.
On predlaže da se novi nameti uvode selektivno, tako da se zaštiti siromašnija populacija, a oporezuje kapital umjesto rada i progresivno oporezuje porez na dobit pravnih lica.
“Ono što je svakako otežavajuća okolnost jeste što zahtjevi MMF-a dolaze u periodu političke krize, pa i socijalnih frustracija, što će ukupnu situaciju dodatno otežati”, ocijenio je Pejović.
Poslodavci: Mjere mogu oslabiti privredu i smanjiti prihod budžetu
Unija poslodavaca (UPCG) smatra da bi ove mjere MMF-a mogle imati i kontraefekat, odnosno oslabiti dodatno privredu i na taj način smanjiti prihode u budžetskoj kasi.
“Shodno zaključcima misije MMF koja je bila u Crnoj Gori, koja je i imala sastanke sa predstavnicima svih struktura društva uključujući UPCG, negdje smo iznenađeni da i pored svih informacija o stanju privrede, o problemima i činjenici da većina privrednika posluje na ivici održivosti, se predlažu mjere koje će dodatno opteretiti privredu. Smatramo da će se povećanjem PDV-a, kriznog poreza, akciza na cigarete i alkohol, kao i onih na gorivo i zaslađena pića u značajnoj mjeri ugroziti i dovesti u pitanje sam opstanak malih i srednjih preduzeća koji i čine 99% privredne zbilje Crne Gore, a koji su upravo pokretači razvoja”, smatraju u Uniji poslodavaca.
Oni su naveli da je atraktivan poslovni ambijent jedini garant za budući razvoj crnogorske ekonomije, kao i da treba dodatno treba raditi na eliminisanju biznis barijera.
“Više puta smo potencirali da ne treba državne prihode povećavati na uštrb povećanja poreskih stopa već da se upravo radi na tome da se poveća obuhvat poreskih obveznika. Upravo na tom polju, Vlada treba dodatno da radi na suzbijanju neformalne ekonomije te formalizaciji neregistrovanih preduzeća, naplati već postojećih dugova po svim poreskim oblicima, smanjenju javne potrošnje i slično”, smatraju u UPCG.
Mjere prvo na Socijalnom savjetu
Pavićević je podsjetio da je Vlada i prošle godine usvojila krizne mjere bez konsultacija sa socijalnim partnerima, i da na to stalno upozoravaju jer se time krše standardi demokratskih zemalja.
“Tražićemo i da se ni jedna od ovih mjere ne prihvata bez konsultacije na Socijalnom savjetu”, kazao je Pavićević, koji je podsjetio i da su uputili poziv predsjedniku Vlade da dođe na njihovu konferenciju i da razgovaraju, kao što to radi sa udruženjima poslodavaca. I Unija poslodavaca očekuje da Vlada neće ponovo mjere usvajati bez konsultacija socijalnih partnera, jer argumentovana diskusija može samo unaprijediti predloge.
( Goran Kapor, Marija Mirjačić )