Evo kako da pružimo prvu pomoć
Prije nego što pomognete unesrećenima, treba da obezbijedite mjesto nezgode, a dobro je i da pozovete policiju i hitnu pomoć
Kutija prve pomoći je dio obavezne opreme u automobilu, ali koliko nas zaista zna šta se tamo nalazi i kako da upotrijebimo taj materijal?
Prema najnovijem pravilniku u pakovanju treba da ima 16 artikala sanitetskog materijala koji su sasvim dovoljni da se pruži prva pomoć svima kojima je potrebna, kažu u Crvenom krstu Crne Gore (CKCG).
“U paketu prve pomoći ćete naći sterilne gaze, zavoje raznih veličina, trougle marame, leukoplaste... Sav neophodan materijal koji je potreban da pružite prvu pomoć”, kaže Igor Jokanović, koordinator za prvu pomoć u CKCG.
Međutim, da bi upotrijebili taj materijal, potrebno je da znate neke osnove, pa je ovo obavezan dio vozačkog ispita. Međutim, ovoj materiji se pridaje vrlo malo pažnje, saznajemo od predstavnika auto-škola, i uglavnom se svodi na set ustaljenih pitanja iz teorije.
Zato ćemo ovdje objasniti najvažnija pravila. Prvo i osnovno je da kada pružate pomoć povrijeđenima ne smijete da ugrozite svoju bezbjednost, jer time ugrožavate i bezbjednost ostalih učesnika u saobraćaju.
“Prije svega treba da ugasimo motorno vozilo, da osiguramo vozilo aktiviranjem parkirne kočnice, da obučemo sigurnosni prsluk i da postavimo sigurnosni trougao na bezbjednu udaljenost”, objašnjava Jokanović. “Nakon toga možemo da uradimo trijažu, stepen rangiranja povreda i da procijenimo šta mi tu možemo da uradimo”.
Vrlo bitan korak koji slijedi je pozivanje policije, hitne pomoći i po potrebi vatrogasne službe, zavisno od situacije. Sve to u Crnoj Gori, ali i u Evropi, možemo da uradimo pozivom na broj 112.
Zatim se prelazi na ukazivanje pomoći. Jedna od najčešćih grešaka je da se povrijeđeni odmah izvlači iz vozila.
“Prilikom udesa može da nastrada vratni dio kičme, a time što ne pregledamo povrijeđenog i ne ustanovimo o kojoj vrsti povrede se radi možemo da izazovemo trajno oštećenje, invaliditet, pa i smrt”, kaže Jokanović. Da li postoje povrede vratnog dijela kičme, ustanovićemo tako što ćemo pipati povrijeđenog po nogama i rukama i pitati ga da li osjeća dodir.
“Ako je povrijeđeni u nesvijesti i ne može da odgovori na pitanja, najbolje je da sačekate hitnu medicinsku pomoć i eventualno pokušate da na licu mjesta zaustavite krvarenje.
U Crvenom krstu kažu da je nekad dovoljno da razgovarate sa unesrećenim dok dođe hitna medicinska pomoć, jer bolje je ne pružati pomoć nego je pružiti na pogrešan način.
Sterilne gaze povremeno obnavljati
Prije nego što pohitate da obnovite komplet za prvu pomoć u vašem vozilu, prvo provjerite njegov sadržaj, jer možda probnađete sve potrebne artikle.
Na primjer, mi smo bacili pogled na sadržaj kutije koja je fabrički došla uz folksvagen pasat proizveden 2003. godine, i ustanovili da u njoj ima i više nego što je neophodno. Jedino što treba obnoviti su sterilne gaze koje gube svojstvo steriilnosti nakon pet godina. Zato provjerite rok trajanja pojedinih komponenti u paketu.
Prvo zaustaviti krvarenje, pa onda zbrinuti ostale povrede
Evo i par primjera kako da postupamo u slučaju određene vrste povreda, u čemu su nam pomogli volonteri CKCG.
1. Prvi primjer je saobraćajna nezgoda pri manjoj brzini u kojoj vozač koji nije vezan udara glavom u volan, a suvozač pokušava da mu pomogne (fotografije u gornjem redu). Nakon svih prethodno pomenutih koraka obezbjeđenja, prvim vizuelnim kontaktom ustanovili ste da se radi o krvarenju iz nosa, što nije previše ozbiljno i osoba nije životno ugrožena. Onda provjeravamo da li je nastradao vratni dio kičme i tek onda izvlačimo povrijeđenog iz automobila. Zatim navlačimo rukavice iz kutije za PP, i osobu stavljamo u odgovarajući položaj. U ovom slučaju to je takozvani položaj laktovi-koljena. Preporučuje se držanje sterilne gaze na nosu, a osoba treba da diše na usta i što manje da govori.
2. Drugi slučaj (prikazan u donjem redu fotografija). Nakon što smo obavili sve obavezne korake osiguranja mjesta nezgode, ustanovili smo da postoji povreda arkade sa jakim krvarenjem i prelom podlaktice, koji ipak stavljamo u drugi plan. Ako se radi o povredi glave sa jakim krvarenjem, znači da je osoba životno ugrožena, pa je ta povreda prioritet. Osobu stavljamo u takozvani položaj šoka koji se primjenjuuje u slučaju jakog krvarenja - ležeći položaj sa podignutim rukama i polusavijenim nogama. Da bi što hitnije zaustavili krvarenje, ide direktan pritisak na ranu sterilnom gazom, i fiksiranje gaze zavojem.
Za tretman loma kosti preporuka je da se osoba što manje pomjera. Na mjesto loma možemo da stavimo hladne obloge kako bi se otok smanjio. Možemo i da fiksiramo mjesto preloma nakon što povrijeđena osoba savije ruku do praga bola. Onda slijedi povezivanje trouglom maramom.
Sadržaj kompleta za prvu pomoć
Evo šta sadrži komplet prvu pomoć:
1. Samoljepljiva elastična traka (služi za fiksiranje sterilnih gaza koji se privijaju na ranu) 2 Prvi zavoj sterilni (zavoj koji se obmotava oko sterilne gaze) 3. Sterilna gaza (veća gaza koja služi za tamponiranje većih povreda) 4. Zavoj za opekotine (zavoj koji služi za previjanje opekotina sa vrpcom za povezivanje) 5. Aluplast za opekotine (metalizirana strana aluplasta se postavi na opekotinu) 6. Kaliko zavoj (manji zavoj) 7. Izotermički prekrivač (koristi se za prekrivanje unesrećenog da bi se zaštitio od toplote ili hladnoće) 8. Makaze zakrivljene (služe za rezanje potrebnog materijala) 9. Sterilna kompresa od gaze (sterilni komadi gaze koji se privijaju direktno na ranu da bi zaustavili krvarenje, a istovremeno zaštita od infekcije) 10. Flaster sa antiseptičkim uloškom (namijenjen manjim ogrebotinama i posjekotinama) 11. Flaster na kalemu (koristi se za obavijanje oko povrijeđenog prsta) 12. Trougla marama (služi za imobilizaciju, ali i za sterilno previjanje (MVI 3416) 13. Rukavice (služe za zaštitu osobe koja pomaže povrijeđenima) 14. PVC vrećica (kesa koja služi za pakovanje amputiranih djelova tijela ili dokaznog materijala) 15. Pakovanje – kutija sa zatvaračem 16. Uputstvo za upotrebu
( Saša Marković )