Oskar 2017, ritam ludila, burna završnica: "La la land" favorit

Ritam ludila zvanog Oskar je u burnoj završnici i u znaku mjuzikla Demijena Šazela “La La Land”. Po svoj prilici, poslije rekordnih sedam Zlatnih globusa i pet BAFTA nagrada, Šazelovo novo ostvarenje uzeće i Oskara u kategoriji najboljeg filma, a on će vjerovatno biti najbolji režiser - Američka filmska akademija minulih godina pokazala je dobru volju da nagradi i film i njegovog režisera. Šazel (32) bi tako mogao postati najmlađi režiser dobitnik Oskara u istoriji ove nagrade.

Bledunjava priča zamišljena kao omaž zlatnim godinama holivudskog mjuzikla i tehnikoloru od početka je očarala većinu kritičara i medija s obje strane Atlantika i inkasirala više od 300 miliona dolara u bioskopima. Iako su Rajan Gosling i Ema Stoun svjetlosnim godinama daleko od Freda i Džindžer, što u rijetkim plesnim tačkama, što dok demonstriraju pjevačko umijeće tanušnim glasićima, a interakcija njihovih ispraznih, loše osmišljenih likova je potpuno bez hemije, najšira publika je progutala šarenu lažu.

Drugi kandidati za ovogodišnji najbolji film: Mančester kraj mora (Manchester by Sea), Mjesečina (Moonlight), Hell or High Wate, Dolazak (Arrival), Lav (Lion), Ograde (Fences), Skrivene brojke (Hidden Figures) i Greben spasa (Hacksaw Ridge), imaju srce, dušu i i te kakvu dozu čovječnosti. Šazelov prilično neukusni, konfekcijski uradak bez dobrog zapleta nema ništa od toga - to je priča o dva narcisa koji žrtvuju ljubav zbog vlastitih interesa.

Statuetu namijenjenu najboljem glumcu ove godine kući će, po svoj prilici, ponijeti Denzel Vošington, dobitnik SAG nagrade, koja bez greške predviđa pobjednika u ovoj kategoriji već 12 godina zaredom. Bez obzira na sjajnu ulogu Kejsija Afleka u filmu “Mančester kraj mora”, holivudskom ljubimcu Vošingtonu na ruku ide i prošlogodišnja histerija zbog izostanka “crnih” nominacija, pa je sasvim realno očekivati da će Akademija kupiti mir u kući i nagraditi ga za ekranizaciju komada “Ograde” za koji je već dobio Toni nagradu.

U kategoriji za Oskara za najbolju glumicu Akademija voli dopadljiva i bezazlena lica, a 28-godišnja Ema Stoun sasvim se uklapa u sliku. Iako se lako zarumeni, ne fali joj šarma i estradne pameti, a nominacija za najbolju sporednu rolu u “Birdmanu” prije dvije godine daje joj dodatnu prednost. Postoje govorkanja da bi sve mogla da joj pokvari dobitnica Zlatnog globusa Izabel Iper, koja je svoju oskarovsku kampanju uradila krajnje profesionalno, a čija kuražna i virtuozna uloga žrtve silovanja u filmu “Elle” Pola Verhovena umijeće Stounove ostavljaju daleko u prašini. No, kao što je zemljakinja Iperove, nedavno preminula Emanuela Riva, iskusila prije nekoliko godina, holivudsku princezu je teško pobijediti.

Nakon brojnih hvalospjeva kritike, zvijezda serije “House of Cards” Maheršala Ali imao je dosta uspona i padova. Svi su bili šokirani kada je ostao bez Zlatnog globusa, pa bez BAFTE, ali bez Oskara sigurno neće. Akademija će, uprkos konkurenciji u vidu Džefa Bridžiza, Majkla Šenona, Lukasa Hedžiza i Deva Pejtela, htjeti da pokaže podršku filmu Barija Dženkinsa u barem jednoj od glavnih kategorija.

Njegova koleginica Vajola Dejvis najizglednija je kandidatkinja za Oskara u kategoriji najbolja sporedna ženska uloga za ostavrenje u filmu “Fences”. Glumica sa savršenim umjetničkim izvedbama, kasni (ne svojom krivicom) u trci za Oskara, a sigurno bi pobjedonosno marširala u obje najjače ženske kategorije. U ovoj kategoriji, vrijedi se na trenutak sjetiti uloge i sjajnih trenutaka Mišel Villijams u “Mančesteru kraj mora”, koji razdiru srce.

Tokom posljednjih nekoliko godina, Američka filmska akademija često zanemaruje filmove od političkog i društvenog značaja (kao što su “Selma” i “Kerol”) u korist onih poput “Umjetnika”, “Argo” ili “Birdmana” koji govore o filmskoj industriju. Ovogodišnji favorit, “La La Land”, nudi iste provincijalne užitke. To je radosna, muzička pričica koja pruža djelotvoran eskapizam u američkim bioskopima u ovim zabrinjavajućim vremenima, ali je takođe ljubavno pismo Holivudu, jer evocira stil i teme klasičnih mjuzikala. Bilo koje naredne godine, to će biti sigurica i odskočna daska za pobjedu u kategoriji najboljeg filma.

Ako se, pak, dogodi da “Hidden Figures” ili “Moonlight” uzmu glavnu nagradu, to će značiti otvorenost Akademije za promjenu. Oba filma donose marginalizovane priče koje bi ranije imale problema da uopšte dospiju do Holivuda, a kamoli do pobijede u kategoriji za najznačajniju nagradu.

“Hidden Figures” je istinita priča o tri crne žene koje su radile u Nasi i bile su djelimično odgovorne, iako nikada nisu dobile zasluge, za slanje prvog američkog astronauta u orbitu.

“Moonlight” prati priču homoseksualca, crnca, u zajednici koja nasilno odbacuje njegovu seksualnosti.

U proteklih nekoliko godina, njegova kreativna vizija bila je previše hrabra za Akademiju; Bari Dženkins, njegov pisac i reditelj, zamislio je da tri glumca igraju protagonistu u različitim fazama njegovog života. Ako “Moonlight” pobijedi kao najbolji film, to će biti jedan od rijetkih trenutaka kada Akademija odluči kako treba: nema hrabrijeg niti odvažnijeg filma među nominovanima.

Uz sastav Američke filmske akademije u stanju tranzicije i političkog karaktera same duboko podijeljene Amerike, i Oskar se čini raspolućen.

Da li će, u ovim burnim vremenima, tražiti utjehu u prošlosti sa čestitkom samima sebi vidu “La La Landa”, ili će se odlučiti za pojačavanje glasova marginalizovanih s pogledom u budućnost koja će pružati više prostora za sve?

Oskar za najbolji film je uvijek najnapetiji dio glamurozne noći u Dolbi teatru; ove godine ima više kandidata u trci nego zlatnih statueta.

( Nina Vujačić )