Tu su internet i jataci: Islamska država će izgubiti Mosul, ali borba neće biti gotova

Paravojska Islamske države (ID) bi uskoro mogla da bude pobijeđena i u Mosulu, poslednjem velikom uporištu u Iraku. Iračka vojska uz podršku međunarodnih snaga iz vazduha već je oslobodila istočni dio grada i zauzela strateški važan aerodrom odakle se vodi ofanziva na zapadne kvartove. Tu, preko rijeke Tigar, prema procjenama pod vlašću ID živi oko 700.000 civila. Zapadni Mosul je teži teren za borbe, premrežene tijesnim uličicama i gusto naseljen. Pa ipak, procjenjuje se da tamo ima najviše 2.000 džihadista. Njihov poraz je, kažu poznavaoci prilika, samo pitanje dana.

Povlačenje na internet?

Kako će izgledati budućnost ID nakon gubitka najvažnijeg bastiona u Iraku? Da ID ima budućnost bez sumnje pokazuje anketa koju je sproveo Arapski centar za istraživanje i politiku sa sjedištem u Dohi. Autori studije su sproveli anketu u devet najvažnijih arapskih zemalja – među njima u Tunisu, Egiptu i Saudijskoj Arabiji. Većina (59 odsto) ispitanika pozdravila je vojne akcije protiv ID koje sprovodi međunarodna koalicija predvođena SAD. 37 odsto ispitanih je, međutim, bilo protiv. Skoro tri četvrtine – 72 posto – imaju negativan utisak o Islamskoj državi, ali ipak 11 odsto pozitivan ili čak veoma pozitivan.

Tih 11 procenata podrške, koje Islamska država uživa na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, bi dugoročno moglo da obezbijedi preživljavanje terorističkoj mreži. S jedne strane su oni koji imaju simpatije za borce ID, spremni su da im pruže podršku i budu jataci nakon što borci pobjegnu iz Mosula i oslobođenih gradova. Ali prije svega tu su i oni koji su spremni da se pridruže ID.

To da ID uprkos svim porazima još uvijek ima budućnost sugeriše i studija koju je sproveo Kraljevski koledž iz Londona. Prerano je planirati svijet bez ID, upozoravaju autori ove studije. U slučaju nužde džihadisti bi na neko vrijeme mogli da se povuku iz realnog u virtuelni svijet i vode borbu odatle, navodi se u ovoj studiji. Svijet interneta bi ubuduće mogao da postane još bitniji za regrutovanje radikalnih islamista. Tamo, tako pišu istraživači iz Londona, agitatori ID daju idealizovanu sliku ove paravojske i "kalifata" koji predstavljaju kao raj na zemlji. Stratezi ID znaju vrlo dobro da ovakva taktika daje plodove: "Medijsko oružje može biti jače od atomskog oružja", napisali su u jednom strateškom dokumentu.

Zapad je i sam kriv

Zašto su djelovi arapskog svijeta toliko privrženi brutalnim teroristima? Pomenuti Arapski centar za istraživanje i politiku iz Dohe navodi glavne razloge. Jedan od njih je da brojni Arapi žive u teškim ekonomskim i socijalnim uslovima. Nedostatak mogućnosti za učešće u političkom životu, loša javna uprava i nedostatak političkih sloboda podstiču naklonost fundamentalizmu.

Takođe, zapadne države svojim djelovanjem idu naruku džihadistima. Podsjeća se na 1991. godinu kada je Zapad prećutao svrgavanje Islamskog fronta spasa sa vlasti u Alžiru, iako je ova struja političkog islama na vlast došla izborima. To je Zapad koštalo u arapskom javnom mnjenju. Nešto slično viđeno je 2013, kada je vojnim pučem sa vlasti u Egiptu počišćeno Muslimansko bratstvo – iako je pošteno pobijedilo na prvim demokratskim izborima u istoriji te zemlje. Zapad se brzo privikao na novog vlastodršca, bivšeg generala Al Sisija. Pogubna po imidž Zapada bila je i razorna intervencija u Iraku, zasnovana na laži da bivši diktator Sadam Husein posjeduje nuklearno oružje.

Drugi razlozi za veliku podršku islamistima – i to ne samo ID – kriju se u spletu dogme, kulture i ideologije. Kako se navodi u studiji, radikalni islamisti uspješno "manipulišu" svete knjige, a na tom polju već imaju publiku itekako spremnu da ih čuje. Koriste činjenicu da su brojni muslimani srasli sa svojom religijom i time skloni da prihvate one koji se za tu religiju navodno bore, pa makar i na pervertirano ekstremni način.

Prezir prema moderni

Kao dodatni faktor za uspjeh fundamentalističke slike svijeta studija navodi poseban odnos širokih slojeva stanovništva u arapskom svijetu prema modernosti. Radikalizam se na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi hrani napetostima između tradicije i sve bržim svijetom u kojem za tu tradiciju ima sve manje mjesta. "Tako radikalizam pojačava sliku svijeta, koja se vjerovatno temelji na pogrešnim pretpostavkama, ali onda obilježava skoro sva područja života: politiku, vaspitanje, ulogu religije u društvu i – možda najviše – samu modernu."

Sve te okolnosti, piše libanski istoričar Žorž Korm, dovele su do "autodestruktivne dinamike" u arapskom svijetu. Zbog toga se popularnost ID ne može suzbiti (samo) vojno, smatra politikolog Ram Kuri.

Naprotiv, napisao je on za Al Džaziru, "vjerovatnoća je velika da će broj podržavalaca i simpatizera ID dodatno rasti i ako sam ID bude razbijen, ali ako ne bude ništa učinjeno kako bi se poboljšali bijedni ulovi koji su milione očajnih Arapa doveli do toga da se okrenu ID kao slamki spasa."

( Deutsche Welle )