Prezentacija projekta prevođenja Zete u Krupac, Močnik: Problem poplava neće biti riješen

Pored predstavnika Elektroprivrede, prezentaciji su prisustvovali i projektanti iz ljubljanske kompanije IBE koja je radila glavni projekat, kao i članovi tima obrađivača Elaborata o procjeni uticaja projekta na životnu sredinu

514 pregleda4 komentar(a)
24.02.2017. 19:40h

Elektroprivreda Crne Gore neće uzeti Zetu gradu. Ona će i dalje nastaviti da teče i neće presušiti zbog projekta. Zeta se neće prevoditi u ljetnjem periodu, pri malim protocima i hidrološkom minimumu, obećao je Nebojša Grbović, iz Direkcije za razvoj i inženjering EPCG, na javnoj prezentaciji projekta prevođenje rijeke Zete u Krupac.

Iako je javna rasprava održana 16. decembra prošle godine iz Elektroprivrede su prihvatili zahtjev mještana nikšićkih naselja koja gravitiraju prema rijeci Zeti i organizovali prezentaciju projekta.

Pored predstavnika Elektroprivrede, prezentaciji su prisustvovali i projektanti iz ljubljanske kompanije IBE koja je radila glavni projekat, kao i članovi tima obrađivača Elaborata o procjeni uticaja projekta na životnu sredinu.

I dok su se projektanti, kao i predstavnici Elektroprivrede, trudili da što stručnijom terminologijom pojasne sve tehničke performanse projekta koji će EPCG obezbijediti dodatnih 30 GWh energije i novčanu dobiti od 2,5 do 3,7 miliona eura godišnje, mještani, koji su formirali i neformalnu grupu "Rijeka je život", čekali su odgovor samo na dva pitanja – da li će projektom Zeta prestati da teče i biti pretvorena u potočić i hoće li biti riješen problem poplava.

A konkretnih odgovora, izuzev pomenutog obećanja Grbovića, skoro da nije i bilo.

I dok je Momir Grbović, izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom, tvrdio da bi se pomenutim projektom smanjio poplavni talas, kao i pojava akumulacije Vrtac, Izet Močnik, iz slovenačke kompanije IBE, imao je drugačiji odgovor.

"Ova akumulacija je mala i teško je očekivati da ona može riješiti problem poplava", kazao je Močnik.

A da poplave ne samo da neće biti riješene, već će doći do izraženijeg plavljenja miločanskog i brezovačkog polja objasnio je u ime mještana prof. dr Mićko Radulović, eminentni stručnjak iz oblasti hidrogeologije karsta i poznati naučni radnik u zemlji i inostranstvu.

"Sigurno je da će plavljenje, što se tiče miločanskog i brezovačkog polja, još više biti izraženo nego što je bilo ranije. To je lako objasniti jer su vode ranije, u donjem dijelu polja bile na koti 618, a sad se usporavaju do kote 622 i do te kote će sve biti potopljeno. Manjkavost je i što nigdje nije okonturena granica plavnog područja. Tu je i drugi problem. Šta će biti kada se smanji proticaj Zete? Siguran sam da će iza brane ostati deponija smeća i za to treba tražiti rješenje", objasnio je Radulović i dodao da mu nije namjera da zaustavi razvojne projekte, jer to nikada nije ni radio, već da ukaže na sve negativne uticaje kojih je mnogo više nego što su ih glavni projektanti i predstvnici Elektroprivrede predstavili.

Pohvalio je trud i projektanata i EPCG i kazao da je urađena kvalitetna studija, ali da pošto nijesu raspolagali sa dovoljno relevantnih podataka puna je negativnog uticaja na životnu sredinu. To je potvrdio i drugi predstavnik mještana, još jedan stručnjak iza koga stoji bogata naučna i istraživačka karijera u zemlji i inostranstvu, prof.dr Miodrag Kaluđerović, koji je kazao da je problem u konceptu samog projekta, kao i da su projektanti uzmali mjesečne, godišnje i višegodišnje prosjeke, dok Zeta ne teče po prosjecima. Objasnio je da će predloženim projektom biti ugrožen i devastiran najljepši krajolik u nikšićkoj opštini, da pitanje poplava neće biti riješeno već pojačano, kao i da je planirano uzimanje malih i srednjih voda dok poplavni talas, koji će nastaviti da plavi naselja uz Zetu, i dalje ostaje. Ponudio je rješenje – projekat koji košta manje od onog koji Elektroprivreda namjerava da realizuje, donosi deset puta više energije, a nema negativnog uticaja po životnu sredinu. I što je najvažnije, Zeta će i dalje teći, a problem poplava, kako je kazao, biće riješen.

"Skoncentrisali smo se na to da poplavne talase smjestimo u Krupac i Slano i puštamo kasnije. U Vrtac je od 1991 do 2005. godišnje deponovano 211 miliona kubika vode od čega je iskorišteno samo 19 miliona, dok je Vrtac ostalo ‘popio’ i to je izgubljena energija koju našim projektom u potpunosti rješavamo. Treba uhvatiti glavni talas i onda smo riješili problem - nema poplava, a Vrtac i Slivlje ostaju slobodni za poljoprivredu. Ovo rješenje omogućava da Krupac i Slano uvijek budu na maksimalnom nivou", objasnio je Kaluđerović.

Menadžeru Opštine, Živku Kecojeviću, koji se pohvalio da iza njega stoji više od stotinu projekata, zasmetalo je što je tokom prezentcije projekta Elektroprivrede dozvoljeno Raduloviću i Kaluđeroviću da predstave novi projekat.

Kazao je da treba biti "vrlo hrabar" pa dati rješenje bez konsultacije sa najmanje 10-20 inženjera različitih struka i da mu "vađenje rješenja iz rukava" djeluje u najmanju ruku neozbiljnu.

Objasnio je Kaluđerović da nije niti hrabar niti neozbiljan pa "rješenja vadi iz rukava" već da iza projekta koji je predstavio stoji tim od dvadesetak stručnjaka koji se dugi niz godina bavi optimalizacijom korišćenja hidropotencijala Crne Gore, da su isti predstavili na okruglom stolu inženjerske komore u decembru, da se nalazi na internetu i da je do sada naišao na pozitivni kritike i odobravanja od strane stručnjaka širom bivše Jugoslavije.

"Naš koncept ne stvara već rješava probleme. Čitav ovaj ambijent i organizovanje prezentacije od strane Elektroprivrede mi budi nadu jer je ovo princip kako treba raditi i otvoreno razgovarati o problemima. Ovdje ne treba da bude ni pobjednika ni pobijeđenih. Ovdje smo svi pobjednici ako nađemo prava rješenja", poručio je Kaluđerović.

Prof. dr Mihailo Burić, iz firme "Medix" koja je radila na Elaboratu procjene uticaja projekta na životnu sredinu, kazao je da se moraju ozbiljno razmotriti sugestije koje su dali stručnjaci poput Radulovića i Kaluđerovića, da se eventualne greške moraju ispraviti, da projektant mora dati odgovor na sva pitanja koja javnost interesuju, kao i da ukoliko projekat bude realizovan EPCG treba da uloži finansijska sredstva da se sačuva kvalitet vode Zete.

Iz Elektroprivrede su obećali da će pažljivo razmotriti sva predloge i da će ponovo organizovati sastanak sa mještanima jer im je cilj, kako su kazali, da svi budu zadovoljni.

Radulović: Obezbijediti racionalno prevođenje velikih voda i obezbijedi kontinuitet toka Zete

Ovaj projekat ima smisla i treba ga podržati pod određenim uslovima – da se obezbijedi racionalno prevođenje velikih voda i obezbijedi kontinuitet toka rijeke Zete od brane do Vukovog mosta, da se spriječi plavljenje Miločanskog, Brezovačkog i Rastovačkog polja, da se spriječi formiranje deponija smeća uzvodno od projektovane brane i na ušću miločanskog potoka u Zetu, da se obezbijedi odgovarajući kvalitet vode u projektovanoj akumulaciji do klase A1, da se očuva kvalitet voda izvorišta Poklonci, da se utvrdi da će se prevoditi samo velike vode Zete, da se obezbijedi vodoodrživost akumulacije Slano, kazao je prof.dr Mićko Radulović.

Galerija

Prevođenja rijeke Zete u Krupac, prezentacija FOTO: Svetlana Mandić
Miodrag Kaluđerović FOTO: Svetlana Mandić
Mićko Radulović FOTO: Svetlana Mandić
Prevođenja rijeke Zete u Krupac, prezentacija FOTO: Svetlana Mandić
Prevođenja rijeke Zete u Krupac, prezentacija FOTO: Svetlana Mandić
Miodrag Kaluđerović FOTO: Svetlana Mandić
Prevođenja rijeke Zete u Krupac, prezentacija FOTO: Svetlana Mandić