Platforma kad Marković pozove

Lideri opozicije će o zajedničkoj strategiji raspravljati kada Marković pošalje zvanični poziv za pregovore o prekidu bojkota

15 komentar(a)
Miodrag Lekić, Ranko Krivokapić, Foto: Boris Pejović
21.02.2017. 06:41h

Lideri opozicije će o zajedničkoj platformi razgovarati tek kada im premijer Duško Marković pošalje zvanični poziv za razgovore, saznaju “Vijesti”.

Marković je prošle nedjelje kazao da je spreman da "na papir" stavi poziv opoziciji da se vrati u parlament. Komentarišući tvrdnje iz opozicionih partija da sa premijerom mogu razgovarati samo o ponovljanju izbora, Marković je rekao da bi poništavanje izbora bilo poništavanje utvrđenih pravila političkog sistema. On je pozvao opoziciju da se “zajedno ili jedan njen dio obrati Vladi i zatraži dijalog na neku temu".

Sagovornici “Vijesti” iz opozicije kazali su da među stranačkim liderima nije bilo razgovora o zajedničkoj platformi koja bi bila ponuđena Markoviću. Poslanik pokreta URA Neđeljko Rudović rekao je da opozicija treba da izađe sa platformom za izlaženje iz krize, pojašnjavajući da ona treba da sadrži ciljeve koji su zajednički cijeloj opoziciji.

Sagovornici “Vijesti” tvrde da se u slučaju pisanja platforme ne smije insistirati na prinicipima koji djele opoziciju.

“U situaciji kada premijer nije ni poslao zvanični poziv za razgovore, neozbiljno je raspravljati o zajedničkoj platformi i to može negativno uticati na jedinstvo opozicije. Složili smo se da preko bojkota parlamenta treba nastaviti pritisak na vladajuću koaliciju i da se izbori moraju održati najkasnije do 2018. godine. Dalju taktiku ćemo razraditi ako uslijedi Markovićev poziv”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz tzv. “građanske opozicije”.

On je naveo da je jednoglasna odluka o bojkotu izbora u Nikšiću jedan od primjera zajedničkog djelovanja, navodeći da ne treba insistirati na jedinstvenom djelovanju tamo gdje partije nemaju iste stavove.

“Na platforme o formiranju paralelne Vlade i parlamenta sve opozicione partije ne gledaju isto, i zbog toga na njima ne treba insistirati. Protesti su još jedan od oblika političkog pritiska na vlast oko kojeg opozicione partije nemaju zajednički stav. Svako potenciranje takvih rješenja kvari odnose u opoziciji”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Opozicija od oktobra bojkotuje rad parlamenta i zahtijeva da se palamentarni izbori ponove najkasnije do 2018. godine. Opozicione stranke traže i da se pravno i politički do kraja istraže navodi o pokušaju državnog udara na izborni dan 16. oktobra.

Marković je ranije pozvao opoziciju da se vrati u parlament kako bi rješavali političku krizu, navodeći da je spreman da opozicionim partijama ustupi mjesta u Vladi. On je zahtjev za ponavljanjem izbora nazvao ultimatumom, navodeći da izbori neće biti organizovani prije 2020. godine.

Demokratski front je krajem prošle godine tražio formiranje opozicione vlade i parlamenta, koji bi pripremio nove izbore. Iz ostataka opozicije odbili su takav predlog.