Grčka: Svi duguju svima, oni koji bi da se razvedu nemaju para pa ostaju u braku

Bili zaposleni ili preduzetnici, nezaposleni ili početnici, Grci se svakodevno sedam godina bore sa smanjenjem svojih prihoda, nedostatkom kredita i dugovima zbog mjera štednje kojima nema kraja.

Grčka je sada u fokusu spora svojih poverilaca, EU i MMF-a.

MMF sada ne želi da uđe u program pomoći Grčkoj, jer smatra da se budžetski ciljevi na kojima se zasniva, mogu postići ili dodatnim pogoršanjem planiranih reformi, ili olakšanjem masivnog duga Grčke Evropljanima.

Njemačka posebno neće ni da čuje za to drugo rješenje jer je ona u predizbornom periodu, te se Grci boje da će upravo oni ponovo platiti ceh rasprave među povjeriocima, o kojoj će biti riječi u ponedjeljak u Briselu, tokom sastanka Eurogrupe.

Advokatkinja Kirijaki Suri kaže da je zbog besparice kancelariju posljednjih nekoliko godina sačuvala samo zahvaljujući honorarima za pomoć porodicama koje žele da rasprodaju nekretnine da bi izbjegle bankrot.

A "neki klijenti koji dolaze radi razvoda, toliko nemaju novca, da odlučuju da ipak ostanu u braku", kaže ona.

Od izbijanja krize, pod nadzorom EU i MMF-a su socijalna davanja, porezi i takse.

Ugušene prevelikim porezom, zatvorene su desetine hiljada malih i srednjih preduzeća koja su bila motor privrede. Stopa nezaposlenosti je nedavno neznatno opala, na 23 odsto, ali je i dalje najviša u eurozoni.

Uz to su smanjene minimalne zarade i penzije, otkazani kolektivni ugovori, što je eksplozivan koktel kojim je "oštećen prihod velikog dijela radne snage koja je držala ekonomiju", odnosno srednje klase, sumira Panajotis Petrakis, profesor ekonomije na Atinskom univerzitetu.

"Svi duguju novac svima", uobičajena je mantra novina i razgovora u kafeima.

"Ukupan iznos duga Grčke premašuje 240 milijardi eura ili 133 odsto BDP-a, uz 45 odsto neizmirenih bankarskih kredita", nedavno je objavio dnevni list "Katimerini".

Prije dvije godine, Mariana K. je zatvorila svoju prodavnicu odjeće u Pangratiju, skromnoj četvrti srednje klase u blizini centra Atine, jer je izgubila klijente: "Ljudi nemaju para i kupuju samo najnužnije", rekla je ona.

Oktobra prošle godine, međutim, ona je okušala sreću otvaranjem male prodavnice jeftine odjeće i obuće u ekskluzivnom kvartu Kolonaki, u samom centru.

"Ovdje su u poslednjih nekoliko godina zatvorene mnoge prodavnice jer su cijene zakupa i proizvoda bile previsoke (...), ali sada je cijena iznajmljivanja opala", objasnila je ona.

Ona i dalje smatra da je "tržište zamrznuto" i da će "2017. biti još jedna teška godina".

"Malim i srednjim preduzećima", sumirao je profesor Petrakis, "teško je da se prilagode zbog kumulativnog uticaja sedmogodišnje krize prihoda", odnosno opadanja BDP-a za 25 odsto između 2008. i 2015. godine.

Hristos Cugaris, preduzetnik u oblasti obnovljivih izvora energije, kaže da su "ljudi naučili da žive s tim, na autopilotu".

"Ekonomija nalazi svojevrsna rješenja kao u vrijeme rata: siva ekonomija, podrška porodice, novac skriven ispod dušeka postepeno se ubrizgava u privredu", objasnio je on.

Depoziti u bankama su porasli 2016. godine, poslije masovnog povlačenja štednih uloga koje je pratilo dolazak na vlast premijera Aleksisa Ciprasa početkom 2015, ugrožavajući kontrolu kapitala koja je i dalje na snazi.

Uprkos štednji, BDP je neznatno porastao 2016, za 0,3 odsto, uz mršav oporavak energetike, poljoprivrede, logistike i informatičkog sektora.

Ali, to nije dovoljno u uslovima preopterećenim neizvjesnošću, i dok je "ekonomija i dalje zakočena nespremnošću banaka da joj da kredite", rekao je Cugaris.

( Beta )