Crna Gora da odustane od uglja i okrene se suncu

Solarna energija postaje sve popularnija i sve jeftinija, a procjenjuje se da će za manje od deset godina njena cijena biti niža od energije koja se dobija iz uglja.

Analiza američke agencije Blumberg pokazuje da je solarna energija već sada jeftinija od uglja u nekim djelovima svijeta, a za manje od deset godina, to će vjerovatno biti najjeftinija moguća opcija svuda u svijetu.

“Od 2009, cijene solarne energije su pale 62 odsto, a smanjeni su troškovi u svakom dijelu lanca snabdijevanja. To je pomoglo da se smanje premije na rizik na bankarske kredite i gurne proizvodni kapacitet na rekordne nivoe. Do 2025, solarna energija može biti jeftinija od korišćenja uglja u prosjeku na globalnom nivou”, navodi Blumberg.

Ekspert iz oblasti energetike Dejan Mijović kazao je da crnogorsko primorje ima slične klimatske uslove kao Italija i Španija u kojima je proizvodnja nesubvencionisane električne energije na bazi sunčane energije već postala konkurentna proizvodnji na bazi fosilnih goriva.

“IEA (International energy agency) je još 2014. prognozirala da će između 2025. i 2030. troškovi proizvodnje električne energije na bazi sunca biti jeftiniji nego na bazi uglja”, kazao je “Vijestima” Mijović.

Ako se ima u vidu da su prognoze ove agencije u prošlosti bile veoma konzervativne, i da ih je ona nekoliko puta radikalno korigovala, Mijović zaključuje da bi drugi blok Termoelektrane Pljevlja mogao biti nekonkurentan ubrzo po završetku izgradnje, pa nova TE ne bi mogla da opstane bez subvencija, a to neće biti dozvoljeno kada Crna Gora postane članica EU.

“Zbog toga nijedan privatni investitor nije dosad pokazao interesovanje za ulaganje u gradnju ove termoelektrane. Zašto naša vlast i pored svega uporno forsira njenu gradnju državnim parama tj. preko državne Elektroprivrede (EPCG) je pitanje na koje teško može odgovoriti ekonomski analitičar, to pitanje bi prije trebalo postaviti nekom konzilijumu ljekara, psihologa i sociologa”, zaključio je Mijović.

Iz Ministarstva ekonomije saopštili su da je do sada podnijeto 24 zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju solarnih elektrana, od čega je izdato 15 dozvola.

Shodno Zakonu o energetici, omogućena je izgradnja solarnih elektrana na osnovu energetske dozvole koja se izdaje za izgradnju energetskih objekata za proizvodnju električne energije instalisane snage do 1 MW, i to na površinama stambenih, poslovnih ili infrastrukturnih objekata.

Vlada je na sjednici 2. februara usvojila Godišnji plan za podnošenje zahtjeva za izdavanje energetskih dozvola u 2017. Na osnovu tog plana je obustavljeno podnošenje novih zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju energetskih objekata instalisane snage do 1 MW u 2017. godini, dok će počete aktivnosti biti nastavljene.

Zakonom o energetici je omogućeno sticanje statusa povlašćenog proizvođača na period od 12 godina proizvođačima koji proizvode energiju iz obnovljivih izvora energije, a električna energija se otkupljuje u skladu sa cijenama definisanim Uredbom o tarifnom sistemu za utvrđivanje podsticajne cijene električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije.

Na pitanje “Vijesti” da li su podsticaji za razvoj proizvodnje solarne električne energije veći ili manji od podsticaja za mHE, iz Ministarstva ekonomije su odgovorili da u skladu sa Uredbom, podsticajna (otkupna) cijena za električnu energiju proizvedenu iz solarnih elektrana iznosi 12 centi za kilovat-sat.

“Za električnu energiju proizvedenu u malim hidroelektranama podsticajna cijena se određuje u zavisnosti od snage na pragu elektrane. Konkretno, podsticajna cijena za električnu energiju proizvedenu iz mHE snage do 1 MW iznosi 10,44 c€/kWh. S obzirom na činjenicu da je investicija u izgradnju solarne elektrane do 1 MW značajno veća od investicije u izgradnju mHE iste instalisane snage, samim tim je i podsticajna cijena za otkup električne energije veća. Ministarstvo ekonomije je, na osnovu pada cijena solarnih panela na tržištu, cijenu za otkup električne energije iz ovih objekata snizila sa 15 centi na 12 centi po proizvedenom kWh“, naveli su iz Ministarstva.

Ministarstvo ekonomije je u februaru prošle godine izdalo energetsku dozvolu privrednom društvu Invicta Podgorica za izgradnju solarne elektrane u Bandićima u Danilovgradu, instalisane snage 416 kW i planirane godišnje proizvodnje 568 MWh, na osnovu prethodno podnesenog zahtjeva od novembra 2015. godine. Osnivači Invicte su, prema podacima iz CRPS-a, su Željko Vukčević i Ilija Gazivoda. “Što se tiče zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju solarnih elektrana na primorskom području, u novembru 2015. izdata je energetska dozvola investitoru iz Bara za izgradnju solarne elektrane u toj opštini, instalisane snage 9,7 kW i planirane godišnje proizvodnje 10,47 MWh”, naveli su iz Ministarstva.

Podsticajnim mjerama za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora obuhvaćeni su, osim solarnih elektrana snage do 1 MW, još i mHE instalisane snage do 10 MW, vjetroelektrane i elektrane na biomasu. Ministarstvo ekonomije krajem januara je utvrdilo novu vrijednost naknade za podsticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora koja je sa 0,129 povećana na 0,473 centa po kilovat satu, što građani plaćaju preko računa za struju.

Cijena električne energije za domaćinstva od 1. januara iznosi 7,97 centi po kilovat-satu, što je 4,74 odsto manje u odnosu na cijenu koja je važila u prošloj godini. U Ministarstvu zbog toga ne očekuju da će povećani podsticaji povećati iznos na računima za struju.

Batalite Termoelektranu i ostanite ekološka država

Urednik regionalnog specijalizovanog sajta Energyobserver Sijka Pištolova smatra da je solarna energija jedini spas od uglja.

“Crna Gora treba da batali Termoelektranu Pljevlja, da se okrene solarnoj energiji i ostane ekološka država”, rekla je Pištolova za “Vijesti”.

Dodaje da u posljednje vrijeme solarna energija postaje sve jeftinija kao resurs i sve popularnija.

“Evropu godišnje zagađanje košta dvije milijarde eura”, navodi Pištolova.

U nekim zemljama kilovat solarne energije tri centa

U 2016. godini, zemlje od Čilea do Ujedinjenih Arapskih Emirata ugovorile su proizvodnju električne energije iz sunca za manje od 3 centa po kilovat-satu, što iznosi pola prosječne globalne cijene energije uglja.

Sada, kako navodi Blumberg, Saudijska Arabija, Jordan i Meksiko planiraju aukcije i ponude za ovu godinu, s ciljem daljeg obaranja cijene.

Kompanije kao što su italijanski Enel SpA i irski Mainstream Renewable Power stekle su iskustvo u Evropi i sada traže nova tržišta u inostranstvu.

( Milorad Milošević, Biljana Matijašević )