Mentalno zdravlje fudbalera: Tema o kojoj se malo govori

Kada se govori o zdravstvenim problemima fudbalera, obično se pomisli na fizičke povrede - na tetive, prepone, meniskus...

O problemima druge prirode ne priča se mnogo, ali je sve više igrača koji su otkrili da su se tokom i nakon karijere borili sa depresijom, patili od anksioznosti, bolesti zavisnosti...

Bolesti modernog doba prisutne su i u najglamuroznijem sportu i na najvećoj sceni. Možda čak i u većem obimu nego u ostalim djelatnostima...

"Očekivanja koje profesionalni fudbaleri postavljaju sami sebi, očekivanja klubova, trenera i svjetske javnosti - definitivno postaju prepreke koje mnogi od njih ne mogu da prevaziđu na lagan način, a da se posljedice ne osjete", kaže Maida Burdžović, specijalista psihijatrije, koja je nedavno, ispred Sindikata profesionalnoh fudbalera Crne Gore bila u Amsterdamu na seminaru koji je bio posvećen mentalnom zdravlju fudbalera, a koji je organizovao FIFPro.

Priča Bojana Krkića da je tokom cijele karijere patio od anksioznosti obišla je svijet. Nedavno je Andres Inijesta otkrio da je razmišljao o samoubistvu...

"Problem depresije u svijetu fudbala je, recimo, često prisutan. To je maskirana depresija, koja nije prepoznata na vrijeme i tretirana na način na koji bi trebalo da bude. Takođe, više nije iznenađenje kada se pročita da fudbaleri potežu za psiho-aktivnim supstancama, ali se malo ko zapita zbog čega", napominje Burdžović.

Mnogima od njih novac koji zarađuju nije dovoljan da kupi - sreću, mir, stabilnost u životu, koji je od djetinstva specifičan...

"Koliko god im mi zavidjeli, oni imaju stanje trpljenja, u kome zadovoljstvo i uspjeh brzo planu do visokog nivoa, zbog gola ili pobjede, ali se odmah pred njima postavljaju novi zahtjevi", ističe Burdžović.

Zbog toga su vrhunski fudbaleri, koji godinama traju i blistaju na najvećem nivou, ne samo ekstremno talentovani i fizički spremni, već i mentalno jaki...

"Oni ne mogu da budu emocionalno labilni, jer labilnost ne dozvoljava brz oporavak od uspjeha ili neuspjeha", ističe Burdžović.

U Amsterdamu se govorilo o tome kako pomoći i kako prevazići probleme. Neke zemlje, poput Engleske, odavno se bave mentalnim zdravljem fudbalera, koji imaju širok aspetk stručne pomoći.

"Kod nas ne postoji ni svijest o tome da čovjek ne može da postgne uspjeh u bilo čemu ako nema mentalnu izdržljivost i zrelost", ističe Burdžović.

Prva ciljna grupa koju bi trebalo edukovati su treneri...

"Zato što su oni prvi koji bi trebalo da nađu način kako da priđu svima pojedinačno da bi tim bio uspješniji", kazala je Burdžović.

( Aleksandar Radović )