MANS: Zašto se u borbu protiv divlje gradnje kreće od Ulcinja
Inicijativu za suzbijanja divlje gradnje, Vlada je imala i u prethodnim sazivima. Rezultati dosadašnjih akcija ne ohrabruju. Akcijom "Stop divljoj gradnji" Vlada je 2007. pokušala da zaustavi bespravnu gradnju. Nedugo nakon toga tadašnji ministar za ekonomnski razvoj Branimir Gvozdenović objavio je da u Crnoj Gori ima oko 50.000 bespravno podignutih objekata
Od 2008. godine nelegalna gradnja je u Crnoj Gori kažnjivo krivično djelo. Uprkos toj činjenici i postojanju institucija čija je dužnost da suzbijaju i kažnjavaju izgradnju nelegalnih objekata, Vlada je na jučerašnjoj sjednici odlučila da formira radni tim u cilju efikasne borbe protiv divlje gradnje. U MANS-u, nevladinoj organizaciji koja kontinuirano istražuje ovaj problem, sumnjaju da će ovo radno tijelo dati konkretne rezultate u borbi protiv daljeg nelegalnog graditeljstva. Za njih je i sporno to što je premijer Duško Marković kao polazište za borbu detektovao Ulcinj.
"Nije birao opštinu Kotor koju možemo da vidimo postoji prijetnja da će se skinuti sa liste UNESCO-a upravo zbog devastacije prostora. Zašto se nije krenulo od opštine Budva koja decenijama ima problema sa nelegalnom gradnjom ili Podgorice koja ima takođe problem sa nelegalnom gradnjom", kazao je Dejan Milovac iz MANS-a
Podsjeća da je ovakve akcije Vlada i ranije inicirala, ali da one nisu davale značajne rezultate. Zato procjenjuje da se rezultati u borbi protiv nelegalne gradnje mogu očekivati tek onda kada se institucije oslobode pojedinaca koji podržavaju bespravnu gradnju.
"Pitanje nelegalne gradnje u Crnoj Gori nije samo pitanje devastacije prostora već i pitanje korpucije. I to sistemske gdje imamo situaciju da se u prostoru ništa neće promjeniti ukoliko Vlada, odnosno Tužilaštvo ne budu očistili ministarstva od onih kadrova koji su već godinama doprinosili i dalje doprinose da imamo situaciju gdje je nelegalna gradnja apsolutno prihvatljiva, a korupcija u toj oblastio nekažnjiva", rekao je Milovac.
Arhitekta Borislav Vukićević smatra da bi u cilju pronalaska efikasnog mehanizama protiv divlje gradnje Vlada trebalo da se pozabavi uzrocima tog problema.
"To je suštinsko pitanje. Kada bi propisali dijagnozu propisali bi liječenje. Terapija koja daje najbolje rezultate su drakonske kazne. Sada je pitanje da li bi to kažnjavanje bilo selektivno. Da li bi svi bili kažnjavanji ili bi neki bili kažnjavani", rekao je Vukićević.
On smatra da je jedan od mogućih uzroka i to što su građani vidjeli da je legalizovanje bespravno izgrađenih objekata jeftinije u odnosu na redovnu pravnu proceduru.
"Ako gledamo kako su se stvari do sada odvijale onda je bolje počet gradit bez dozvole i čekati na tu legalizaciju, jer legalizacija manje košta nego regularna građevinska dozvola".
Inicijativu za suzbijanja divlje gradnje, Vlada je imala i u prethodnim sazivima. Rezultati dosadašnjih akcija ne ohrabruju. Akcijom "Stop divljoj gradnji" Vlada je 2007. pokušala da zaustavi bespravnu gradnju. Nedugo nakon toga tadašnji ministar za ekonomnski razvoj Branimir Gvozdenović objavio je da u Crnoj Gori ima oko 50.000 bespravno podignutih objekata.
Gvozdenović je sličnu inicijativu pokrenu i 2009. godine kada je sa vrhovnom državnom tužiteljkom Rankom Čarapić, ministrom pravde Mirašom Radovićemi i direktorom Uprave policije Veselinom Veljoviće, potpisao Memorandum o saradnji u sprječavanju, otkrivanju i gonjenju izvršilaca krivičnih djela bespravne gradnje. Umjesto suzbijanja divlje gradnje, broj nelegalno izgrađenih objekata je u tom periodu porastao na 90.000.
( Dubravka Raičević )