Koji je dio dana za vas najbolji?
Sva naša čula - ukus, vid, sluh, dodir i miris - mogu najbolje funkcionisati za vrijeme kasnijeg poslijepodneva i rane večeri. Zato i večera obično prija bolje nego doručak
Svi znamo da ima ljudi koji se rano ujutro osjećaju „rasklimani“, koji su u to vrijeme neraspoloženi, čangrizavi, međutim kako dan napreduje oni postaju sve raspoloženiji i više prilagodljivi.
Svi živi organizmi, od mekušaca do muškaraca i žena, pokazuju biološke ritmove. Neki su kratki i mogu biti mjereni u minutima ili satima. Nova saznanja do kojih se došlo u relativno mladoj nauci - hronobiologiji - mogu biti od velike važnosti i od pomoći čovjeku. Ta otkrića mogu pomoći osobi da bolje organizuje svoj život, tako da živi u skladu s prirodnim ritmovima, a ne protiv njih.
Dnevni ciklusi
Među raznim vrstama ritmova najbolje su proučeni dnevni, cirkadijalni ritmovi. Najočitiji dnevni ritam je ciklus spavanja, budnosti. Međutim, postoje i drugi dnevni ciklusi: temperatura, krvni pritisak, nivoi hormona u krvi. Među svim tim i drugim tjelesnim promjenjivim ritmovima, mi smo jednostavno drugačija osoba u 9 sati ujutro nego recimo u 3 poslije podne. Kako se osjećamo, koliko dobro radimo, koliki je stepen naše živahnosti, budnosti, koliko je jako naše čulo ukusa i mirisa, u kolikoj mjeri uživamo u hrani ili muzici itd. sve se to mijenja tokom dana.
U podne je vrhunac
Izgleda da većina nas dosegne vrhunac svoje budnosti, živahnosti negdje oko podne. Uskoro nakon toga, ta budnost opada i može nastupiti pospanost oko sredine poslijepodneva.
Kratkoročna memorija je najbolja ujutro. S dugoročnom memorijom je drugačije. Poslijepodne je najbolje vrijeme za učenje onog materijala kojeg ćete se morati prisjećati danima, nedjeljama ili mjesecima kasnije.
Ručna spretnost kulminira za vrijeme poslijepodnevnih sati, pa će radovi kao što je stolarija, kucanje ili šivenje biti nešto lakši u tom dijelu dana.
Što je sa sportom?
Istraživanja su pokazala da je u kasnijem dijelu dana, kada tjelesna temperatura raste, lakše i manje zamorno obavljati treninge. Ispitivanja obavljena na plivačima, trkačima, bacačima kugle i veslačima, pokazala su da su njihovi rezultati bolji naveče i ujutro.
Ustvari, sva naša čula - ukus, vid, sluh, dodir i miris - mogu najbolje funkcionisati za vrijeme kasnijeg poslijepodneva i rane večeri. Zato i večera obično prija bolje nego doručak. Čak se i primijećivanje vremena mijenja od sata do sata.
Ne samo da izgleda da vrijeme leti kad se zabavljate, nego izgleda da još brže prolazi ako se zabavljate kasnije poslijepodne ili ranije naveče.
(Ne)raspoloženje nema tajming
Što se tiče „raspoloženja“ i „neraspoloženja“ tačan tajming se razlikuje od osobe do osobe. Sve zavisi od toga kako je strukturisan naš „biološki“ dan - koliko smo jutarnja ili noćna osoba.
Što ranije započinje naš biološki dan, tim je vjerovatnije da ćete ranije ući u period (ali i izaći) kada najbolje izvršavate različite zadatke.
Svatko od nas može bolje upoznati svoje lične ritmove. Naučite kako da osluškujetwe unutrašnje otkucaje svog tijela; dopustite im da oni određuju tempo vašeg dana. Živjećete zdraviji i sretniji život.
Čak nam i Biblija kaže: „Sve pod ovim nebom ima svoje vrijeme“.
Najbolje vrijeme za učenje
Vaša kratkoročna memorija je u top-formi ujutro. Međutim, sve što ste u tom periodu naučili trebalo bi da ponovite poslije ručka ako želite svega da se sjećate i poslije nedjelju dana.
Ukusna večera
Nipošto ne zakazujte izlazak u restoran u kasnim večernjim satima jer su vaša čula ukusa i mirisa na vrhuncu između pet i sedam posle podne.
Na zdravlje!
Obavezno treba da se borite protiv one čuvene navike da kasno uveče pustošite frižider, jer želudac noću slabo radi.
Pospanost
Postajemo umorni između jedan i dva sata poslije podne pošto nam unutrašnji časovnik poručuje da nam je potrebna popodnevna drijemka. Prirodne 'mini-pauze' našeg organizma su oko devet prije podne i oko tri poslije podne. Nije onda čudo što često zadrijemate u autobusu po povratku iz kancelarije.
Perite zube
Tokom dana unutrašnje žlijezde u ustima proizvode alkalni rastvor koji ubija bakterije i štiti zube od propadanja. Međutim, on se ne proizvodi između ponoći i šest ujutru. Zato ne zaboravite da operete zube pred spavanje.
Vrijeme je za spavanje
Ljekari preporučuju odlazak u krevet prije ponoći pošto se ćelije kože regenerišu između 11 uveče i jedan ujutru (ali, samo ako spavamo). S druge strane, rast kose i noktiju je najbrži između četiri i šest posle podne.
Izvor: Dodatak o zdravlju
( Dr Ivo Belan )