Mrdović: Crna Gora imala mračnu privatizaciju, korupcija danas izražena iza koncesionih aranžmana

Koncesiona politika u Crnoj Gori je poražavajuća, krojena po mjeri privatnih interesa, dok koncesionara vodi isključivo lični profit, zbog čega ne bi trebalo dati crnogorske aerodrome pod koncesiju, ocijenjeno je na panelu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Koordinatorka za javne finansije u nevladinoj orgnaizaciji MANS, Ines Mrdović, kazala je da je Crna Gora u ranijim godinama imala mračnu privatizaciju, a da je danas korupcija izražena iza koncesionih aranžmana i javno privatnih partnerstava.

“Ukupna koncesiona politika u Crnoj Gori veoma je poražavajuća, pri čemu na godišnjem nivou iznosi od 15 do 18 miliona eura. To je frapantan podatak koji pokazuje da je Vladina koncesiona politika krojena po mjeri privatnih interesa, a ne svih građana”, rekla je Mrdović na panelu na temu Uticaj korupcije na ekonomski razvoj.

To je četvrti u nizu događaja koji MANS organizuje u okviru Antikorupcijske sedmice, povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije.

Mrdović smatra da su projekti koji se realizuju kroz javno-privatno partnerstvo jako opasni za zarobljene sisteme kakav je Crna Gora u kojima korupcija cvjeta, a građani ispaštaju.

“Gramzivost privatnih investitora nema limita. Javno-privatna partnerstva su najskuplji modeli finansiranja, a privatne kompanije očekuju veliki profit”, navela je Mrdović.

Vazduhoplovni analitičar, Alen Šćuric, ocijenio je da je notorni nonsens uopšte razmišljati o davanju crnogorskih vazduhoplovnih luka pod koncesiju.

“Koncesionar je ogromna opasnost i njega nije briga za vazduhoplovni razvoj države”, ocijenio je Šćuric.

Koncesionara, kako je dodao, neće interesovati ni Montenegro Airlines, kojeg će odvesti u bankrot.

“Ako Vlada mora ići u koncesiju, onda barem mora angažovati stručnjake koji će joj pomoći da što više izvuče ili da se zaštiti od negativnih efekta koncesije”, rekao je Šćuric.

On je kazao da se boji da to nije produkt "zločeste radnje ili korupcije", nego neznanja i inercije, što može istinski uništiti ekonomiju Crne Gore.

“Zašto to ne rade zapadne zemlje, već isključivo istočne”, pitao je Šćuric.

On je ocijenio da je elementarno za Crnu Goru da ima razvoj vazduhoplovstva i da su potrebne investicije u toj oblasti.

“Da li želimo da strateški važan segment damo u nekome, ako imamo primjere 99 odsto loših koncesija u Evropi”, pitao je Šćuric.

Prema njegovim riječima, Aerodromi Crne Gore su glavni motor razvoja.

“Zašto davati kompaniju koja je uspješna? Aerodromi Crne Gore su ekstremno uspješni i imaju budućnost”, poručio je Šćuric.

On je kazao da je promet Aerodroma Crne Gore 34 miliona eura godišnje, što je 70 odsto više naspram 2012.

“U posljednjih 15 godina državi je uplaćeno 61,9 miliona eura. Kad bi promet iznosio toliko, u narednih 30 godina bi donijeli Crnoj Gori tri puta više nego koncesija”, naveo je Šćuric.

Prema njegovim riječima, aerodromi se mogu sami razvijati i ima dovoljno novca za terminale.

Predstavnik Unije poslodavaca (UPCG), Slaviša Šćekić, kazao je da korupcija predstavlja destrukciju cijelog sistema.

“Kada je riječ o koncesiji, kada date velike sisteme na duži rok, gubite kadar, koji smo jedva uspjeli da izgradimo za neke stvari. Sada to treba prepustiti nekom čiji je jedini interes profit”, rekao je Šćekić.

On je ocijenio da je profit taj koji uništava sve.

“Imate sloj menadžera koji je spreman da uzurpira, korumpira i koji su došli na kratki rok u jednu kompaniju, koje isljučivo vodi profit”, dodao je Šćekić.

To se, kako smatra, može riješiti jakim kaznama za djela i individualnom odgovornošću.

Ekonomska analitičarka, Mila Kasalica, kazala je da se ona ne bavi korupcijom, ali da je posvećena ekonomskom razvoju.

Ona je, govoreći o Zakonu o porezu na ugljovodonike, navela da se njime definiše kako će se puniti fond za ugljovodonike.

“Nedostaci primjene se odnose na to da se na kompanije koje su koncesionari ne primjenjuje Zakon o porezu na dobit pravnih lica. Takođe, problem u članovima zakona predstavljaju i definisani prihodi”, rekla je Kasalica.

Prema njenim riječima, zalihe ugljovodonika su definisane kao prihodi, što je značajna slabost.

“Rizici su nešto što primjenu čine nemogućom misijom. Iskustvo Crne Gore iz finansijskih izvještaja i neznanja privrede biće noćna mora još određeni niz godina, a takvo iskustvo predstavlja visoki rizik za primjenjivanje normi Zakono o porezu na ugljovodonike, kada počne eventualna eksploatacija”, saopštila je Kasalica.

( Mina Business )