Milovac: Kriminalce neka hapse, a ne nas

“Autoritet sudstva i tužilaštva koji u Ministarstvu pravde navodno pokušavaju da zaštite izmjenama Krivičnog zakonika i uvođenjem verbalnog delikta, nije ugrožen pisanjem medija ili kritikom civilnog sektora već samo i isključivo sramotnim rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, ocijenio je direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac.

On je objasnio da se u pravno uređenim zemljama autoritet sudija i tužilaca gradi i održava tako što se odgovorno vrše javne funkcije. “Tako što se kriminalci hapse i odlaze u zatvor čime se u javnosti kreira slika da kriminal i korupcija nisu iznad države i da je sistem kadar da se izbori sa tim problemima”, rekao je on.

Ministarstvo pravde je otvorilo javnu raspravu povodom Nacrta izmjena Krivičnog zakonika, kojim je propisalo i krivično djelo izlaganje poruzi sudija i tužilaca. Kazna za to je novčana ili zatvor do jedne godine.

Direktorica Direktorata za pravosuđe Ministarstva pravde Marijana Laković Drašković rekla je da je njihov cilj da zaštite autoritet pravosuđa i da mediji odgovorno izvještavaju.

“U Crnoj Gori, zemlji u kojoj su mafijaški obračuni postali svakodnevica, a čiji su resursi devastirani i opljačkani, autoritet tužilaštva se brani kriminalizacijom javne kritike i ućutkivanjem svih onih koji ne mogu da okrenu glavu od činjenice da ispolitizovano sudstvo i tužilaštvo ne može da se izbori sa pripadnicima organizovanog kriminala, kako sa onima u podzemlju, tako i onima koji se nalaze na javnim funkcijama“, rekao je Milovac. On podsjeća da su u javnosti postojala očekivanja, navodeći da su ona “kreirana”, da će se dolaskom Ivice Stankovića i Milivoja Katnića, u Tužilaštvo, borba protiv kriminala i korupcije konačno pomijeriti sa mrtve tačke. “Razočarenja koje svakodnevno kao društvo doživljavamo od njih dvojice, ne ostavljaju mnogo prostora za razumijevanje i drugačije tumačenje do onoga da su nesposobni za javne funkcije koje su im povjerene i da se tužilaštvo pretvorilo u svojevrsnu perioncu biografija javnih funkcionera i sa njima povezanih kriminalaca”, kaže aktivista MANS-a.

On ocjenjuje da su najveći udarac autoritetu Tužilaštva i sudova zadali njhovi šefovi.

“MANS poziva gospodu iz sudstva i tužilaštva koja se osjećaju ugroženim da se malo ozbiljnije pozabave korumpiranim sudijama i tužiocima, jer je to najbolji način da zaštite svoj autoritet, kako unutar svojih institucija, tako i u javnosti, poručio je Milovac.

Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević izrazio je očekivanje da će Ministarstvo nakon javne rasprave ukloniti iz Nacrta zakona sporne članove, navodeći da njihova primjena može biti zloupotrijebljena protiv slobode medija.

Karikatura i ironija bi bile izrugivanje

Akcija za ljudska prava dostavila je Ministarstvu pravde komentare na Nacrt izmjena KZ-a, navodeći, između ostalog, da je Sud za ljudska prava u Strazburu utvrdio stav da sudije i tužioci nijesu imuni na javnu kritiku i kontrolu.

“Evropski sud je više puta naveo da se kod slobode izražavanja štiti i forma izražavanja, a da ironija, satira i karikatura upravo predstavljaju takve zatvorene forme”, podsjeća HRA, navodeći da bi se svaka od tih normi mogla smatrati “izrugivanjem”.

Oni ponavljaju da bi se uvođenjem odredbi o zabrani kritike odluka sudija i tužilaca uvela opšta zabrana kritika postupaka koji su u toku i podsjećaju da takav pokušaj nije prošao u susjednoj Srbiji.

HRA je predložila i druge izmjene u Nacrtu Krivičnog zakonika, sugerišući i da se propiše da krivično gonjenje i izvršenje kazni za ubistvo i torturu ne zastarijeva i da se propišu strože kazne za sva krivična djela koja inkriminišu radnje s obilježjima torture.

( Mila Radulović )