Kad automobil zapliva po kolovozu: Znate li šta je akvaplaning?

Nakon vrlo hladnog, ali dosta suvog perioda, u Crnoj Gori posljednjih dana ima dosta padavina, a mokri kolovozi su uvijek otežavajući faktor za vozača. Osim dužeg zaustavnog puta i smanjene upravljivosti, postoji još jedna skrivena opasnost koja se javlja u situaciji kada se na kolovozu skuplja veća količina vode. Radi se o pojavi koja se naziva akvaplaning, a može se objasniti kao plivanje vozila na vodi.

Naime, tokom jakog pljuska, na putu se stvaraju veće akumulacije vode. Kada auto naiđe na takvu vodenu površinu dovoljno velikom brzinom, kanali na gaznoj površini gume nemaju kapacitet da izbace toliku količinu vode, pa se pod gumom stvara vodeni klin. Pneumatici tada gube kontakt sa podlogom, i vozač postaje samo putnik u vozilu za čijim se volanom nalazi, jer ono bukvalno više ne dodiruje asfalt već pliva po tankom sloju vode ispod sebe.

Glavni faktori koji određuju u kom trenutku će doći do akvaplaninga su dubina i raspored kanala na gumi (šara), to jest njihov kapacitet da izbace vodu ispod sebe, zatim dubina vode na kolovozu, i na kraju brzina automobila. To u prevodu znači da će automobil sa novim pneumaticima bez problema preći preko lokve kroz koju će auto sa “ćelavim” gumama zaplivati ako se kreće istom brzinom. Testovi koje su sproveli proizvođači guma pokazuju da će kod gume sa dubinom šare od 1,6 mm, koja je zakonski ispravna, do akvaplaninga doći već kroz vodu duboku samo pola centimetra, pri 75 km/h. Zamislite kako će takav auto lako zaplivati kada naleti na vodenu površinu dublju od par centimatara.

Kada dođe do akvaplaninga, volan automobila postaje lagan, kao da vozite po ledu. U većini slučajeva, presudna stvar koja će odrediti dalji razvoj situacije je reakcija vozača upravo u tom trenutku kada osjeti da auto ne dodiruje asfalt. Prvi preduslov za izvlačenje iz ove situacije je da ne paničite. Istog momenta kada osjetite da plivate na vodi, skinite nogu sa pedale gasa i nikako ne dirajte kočnicu! Ako se u bilo kom trenutku odlučite za kočenje, to će značajno pogoršati situaciju i učiniti da izgubite kontrolu nad vozilom. Ista stvar je sa volanom: ne okrećite ga u bilo koju stranu dok se gume ne dohvate asfalta. Period trajanja akvaplaninga, u većini slučajeva, ne traje više od sekundu ili dvije. Nakon toga možete da nastavite put, ali budite vrlo oprezni kad je u pitanju brzina.

Dobre gume su najbolja prevencija

Prva linija zaštite od akvaplaninga su dobre gume , sa šarom obavezno dubljom od četiri milimetra. Takođe, brzinu kretanja treba da prilagodite aktuelnim uslovima na putu. Što je kiša jača i dubina vode na asfaltu veća, to brzina treba da bude manja, a ako vozite na istrošenim gumama u slučaju jače kiše trebalo bi bukvalno da milite.

Velika opasnost od akvaplaninga prijeti prilikom izlaska iz tunela, jer je unutra prilično suvo i vozač osjeća da može da razvije veću brzinu, a kada tom brzinom uleti u vodu na izlazu, gubitak kontrole je neminovan.

( Saša Marković )