Trgovinska razmjena CG sve gora: Za uvoz hrane i pića 1,2 miliona eura dnevno

Trgovinski deficit Crne Gore nastavlja da raste već osmu godinu zaredom i prošle godine je iznosio 1,73 milijarde eura, prema podacima Zavoda za statistiku Monstat.

Uvoz je prošle godine iznosio dvije milijarde i 59 miliona eura dok je izvoz bio 325 miliona.

Uvoz je najveći od 2008. godine, takozvanog ekonomskog buma, kada su potrošači u Crnoj Gori i privreda na uvozenu robu dali dvije i po milijarde eura. Samo još jednom je uvoz bio preko dvije milijarde a to je bilo 2007. kada je iznosio 2,07 milijardi.

Prošlogodišnji izvoz je takođe jedan od najmanjih u posljednjih 15 godina, za koliko se mogu naći uporedivi podaci. Manji izvoz bio je na početku takozvane svjetske ekonomske krize 2009. godine kada je iznosio 277 miliona i 2010. sa 330 miliona, kao i 2015. kada je izvoz vrijedio 317 miliona.

Trgovinski deficit bio je samo jedne godine veći, 2008. kada je iznosio 2,1 milijardu eura, dok je najmanji deficit bio 2005. godine i iznosio je 673 miliona eura.

Prošle godine je na uvoznu hranu i piće potrošeno 455 miliona eura ili 1,2 miliona eura svakog dana. Tačno je da dio tog iznosa potroši tokom turističke sezone, odnosno da su ga potrošili inostrani gosti, jer ta dva mjeseca mjesečni uvozi hrane i piće iznose i do 45 miliona eura. Međutim ostalim mjesecima, kada nema značajnog broja turista uvoz hrane i piće ne pada ispod 34 miliona mjesečno, ili 1,1 milion dnevno.

Istovremeno izvoz hrane i pića ZA cijelu godinu iznosi 47 miliona eura, ali se prema strukturi proizvoda može reći da se dijelimično radi o reeksportu već uvezene robe. Tako je naprimjer Crna Gora prošle godine izvezla žitarica i proizvoda od žitarica vrijednih 6,8 miliona eura i zabilježila rast od 35 odsto je je godinu ranije “izvoz” ove robe vrijedio pet miliona.

Kafa, čaj i kakao su prošle godine slabije “rodili” pa je izvoz vrijedio 1,7 miliona eura, dok je godinu ranije bila “rodnija” godina pa je izvezeno 3,8 miliona eura.

Prošle godine su blagi rast imali izvoz voća i povrća sa prethodnih 6,8 na 7,1 miliona, kao i mesne prerađevine sa 9,6 na 10,2 miliona.

Lani je značajno povećan izvoz mineralnih ruda i otpadaka metala sa 27 na 37 miliona eura, kao i električne energije sa 29 na 36 miliona eura. Međutim, kod električne energije se može raditi i o reeksportu preko crnogorske teritorije jer je istovremno uvoz povećan sa 40 na 44 miliona eura.

Izvoz drveta prošle godine vrijedio je 27 miliona eura, ili milion manje nego 2015. godine.

Rast je zabilježio izvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda sa 6,6 na 9,9 miliona eura.

Metalska industrija je prošle godine ostvarila loš rezultat. Izvoz gvožđa i čelika pao je sa 21 miliona u 2015. na 14 miliona, a obojenih metala (aluminijum) sa 69 na 63 miliona. Kombinat aluminijuma, iako je zvanično u stečaju i kojim upravlja kompanija Uniprom, i dalje je najznačajniji izvoznik a njegovi proizvodi čine oko 20 odsto ukupnog izvoza.

I reeksport, odnosno izvoz već uvezenih proizvoda u druge zemlje, čini značajan dio zvaničnog izvoza. Tako je na primjer, Crna Gora lani “izvezla” mašina i transportnih uređaja za 31 milion eura, nafte i naftnih derivata za 12 miliona, eteričnih ulja i parfema za 2,7 miliona,...

Izvoz pića lani je smanjen za milion eura u odnosu na 2015, pa je iznosio 20 miliona eura, dok je izvoz duvana i duvanskih proizvoda više nego prepolovljen sa 5,6 na 2,2 miliona eura.

Za autoput sve uvozimo, jer je bivša industrija zatvorena

Jedno od pravdanja Vlade za veliki uvoz je i gradnja autoputa za čije potrebe su izvođači uvezli velike količine građevinskim mašina, čelične armature i konstrukcije, cemenat, gorivo, alate,... To je djelimično tačno i može se zaključiti da je lani uvoz svega toga iznosio 100 do 150 miliona eura, odnosno od pet do osam odsto ukupnog uvoza. Zbog toga će i većina investicije za autoput od oko 900 miliona eura, upravo otići na uvozne materijale i opremu. Međutim Crna Gora je nekada imala industriju građevinskih mašina. Željezara i njeni pogoni su nekada proizvodili armaturno željezo, kao i razne konstrikcije i profile koje se koriste u gradnji autoputa. Nekada je u Pljevljima radila i fabrika cementa, čije se obnavljanje periodično pominje, ali bez vidljivih rezultata. Nekada su se u Crnoj Gori proizvodile i elektrode, kao i za štitna odjeća i obuća. Sada se od domaćih proizvoda u gradnji autoputa koriste kamen, voda i nešto domaćih radnika.

Uz dobru strategiju mogli bi proizvesti makar hranu

Jedan od načina smanjenja spoljnotrgovinskog deficita je okrenutost Crne Gore prema državama iz kojih najviše uvozi, a sa kojima ima negativnu trgovinsku razmjenu, ocijenili su u Montenegro biznis alijansi.

Smatraju da bi trebalo napraviti dugoročnu strategiju kako bi se deficit smanjio, a vjeruju da za tako nešto ima uslova.

“Prema podacima Monstata naš glavni spoljnotrgovinski partner u 2016. godini bila je Srbija (475,1 milion eura) zatim Njemačka i td. U istom periodu najviše smo izvozili u Srbiju (82 miliona eura). Očigledno je da u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Srbijom imamo negativan trgovinski bilans, odnosno pokrivenost uvoza izvozom je oko 16%. Iz Srbije najviše uvozimo meso, mliječne proizvode, alkoholna pića i td”, naveli su iz MBA.

U ovoj organizaciji smatraju trgovinska razmjena sa Srbijom može poboljšati, ako bi se stvorili uslovi za veću poljoprivrednu proizvodnju i preradu onih proizvoda koje uvozimo. Navode i da se saradnja sa Srbijom se može unaprijediti i u sektoru turizma, energetike, drvne industrije,...

“S ekonomske tačke gledišta, posebno je važno unapređivati spoljnotrgovinsku razmjenu sa državama iz najbližeg okruženja. Uslova za to svakako ima, a naše je da osmišljenom strategijom izvoza taj proces iz godine u godinu učinimo kvalitetnijim u interesu razvoja ukupne ekonomije”, zaključili su iz MBA.

I na sastanku premijera Crne Gore i Srbije Duška Markovića i Aleksandra Vučića je prije tri dana, kako je saopšteno iz Vučićevog kabineta, razgovarano o unapređenju trgovinske razmjene, kao i o mogućim ulaganjima Srbije u gradnju hidroelektrane Komarnica.

( Goran Kapor )