Merkel u Turskoj: Kancelarkina nemoguća misija

Njemačka kancelarka Merkel se u Ankari sastaje sa turskim predsjednikom Erodganom. Njoj treba kvadratura kruga: kako da spriječi pucanje izbjegličkog dila sa Erdoganom, a istovremeno stane u odbranu demokratije?

Ovo je zvanično putovanje na koji se nosi težak prtljag. To što njemačka kancelarka Angela Merkel putuje u Ankaru obezbijediće joj svakako pažnju svjetske javnosti. Ovo je prvo putovanje Angele Merkel u Tursku nakon propalog puča iz jula prošle godine. A od tada je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan zemlju ustrojio u maniru jednog autokrate.

Uhapšene su desetine hiljada opozicionih političara, novinara, državnih tužilaca i građana. Kritički nastrojeni mediji su zatvoreni, kurdski lideri iza rešetaka. Optužbe su uvijek iste: učestvovali su u puču. Turska vlada optužuje pristalice Gulenovog pokreta da su odgovorni za pokušaj puča. Konzervativna vladajuća partija AKP sada već rutinski odbacuje međunarodne kritike da postupa represivno. A Njemačku optužuje da nije dovoljno solidarna u borbi protiv terorizma. Pri tom se još dodaje da Njemačka pruža utočište pristalicama Radničke partije Kurdistana (PKK), koja je u Turskoj zabranjena, kako bi obezbijedili novac i regrutovali borce.

„Važno je razgovarati..."

Sve to nijesu dobri znaci pred posjetu Angele Merkel. Ovu posjetu mnogi njemački opozicionari vide kao potpuno pogrešan signal. Političarka Ljevice Sevim Dagdelen smatra da njena posjeta dolazi „u nevrijeme". Jer za nekoliko sedmica turski građani glasaju o ustavnoj reformi koja bi predsjedniku Erdoganu zacementirala široka ovlašćenja. Zato Dagdelen smatra da posjeta Angele Merkel može biti protumačena kao podrška Erdoganu.

Političarka njemačkih Zelenih Klaudija Rot se sjeća odlaska Angele Merkel u Tursku 2015. godine. Taj susret je Erodgan zloupotrijebio za svoju predizbornu kampanju, kazala je Rot agenciji DPA. A predstojeći referendum je, smatra ona, „ukidanje parlamentarne demokratije". Jer, to što Merkelova ćuti o kršenjima ljudskih prava u Turskoj, kaže Rot, Erdoganu šalje signal da je Evropa ucjenjiva i da i dalje može da prijeti otvaranjem granica za izbjeglice.

Portparol njemačke vlade odlučno odbacuje optužbe. „Apsurdna je svaka misao koja dovodi u vezu posjetu savezne kancelarke sa predstojećim referendumom o ustavnim promjenama", rekao je Štefan Zajbert. Riječ je zapravo o „radnoj posjeti" jednoj partnerskoj zemlji iz saveza NATO i važnoj susjednoj zemlji Evropske unije. „Jer, upravo sada, kada bismo morali da razgovaramo o situaciji u Siriji, i kada bismo morali da razgovaramo o vezama Turske sa Evropom, upravo u ovim danima je važno tražiti razgovor."

Šta je s ljudskim pravima?

Ali, sami razgovori na nivou dvije vlade nisu dovoljni. Mari Lukas koja se u Amnesti internešenalu bavi turskom, kaže: „Gospođa Merkel mora da pomjene uhapšene mirne kritičare vlade i trebalo bi da se susretne i sa opozicionarima i progonjenim borcima za ljudska prava." Ona napominje da „Njemačka očigledno još uvek ima uticaj i treba da ga iskoristi."

U pregovorima o izbjegličkom paketu EU sa Turskom, njemačka savezna vlada je propustila da uspostavi iskren dijalog o ljudskim pravima, kaže ova aktivistkinja. „Jer vidjeli smo u prošlosti da upravo kod progona pojedinih kritičara vlade ima koristi kada vlade drugih zemalja ulože protest." No, njemačka vlada za sada ćuti, posebno kada se radi o temi mučenja u turskim zatvorima, kaže Lukas. „Prema našim istraživanjima oni kojima se predbacuje da su učestvovali u puču u zatvorima masovno doživljavaju mučenje. A o tome savezna njemačka vlada do sada nije mnogo rekla."

Azil za turske oficire

Takođe, nedavno je DW otkrio da je oko 40 turskih oficira nakon pokušaja puča zatražilo azil u Njemačkoj. Oficiri koji su bili angažovani u NATO savezu strahuju za svoju slobodu po eventualnom povratku u Tursku, mnogi i za svoj život. Neki posmatrači smatraju da za to postoje i čvrsti razlozi. Turski ministar odbrane Fikri Isik je u razgovoru za CNN Turska upozorio njemačku vladu da im ne odobri azil. Ako bi im se odobrili zahtjevi za azil bilo bi, kaže, „ozbiljnih posljedica".

Savezna vlada je saopštila da će zahtjevi za azil biti provjeravani po „uobičajenoj proceduri". Ali, kako piše dobro obavješteni nedjeljnik Špigel, u Saveznom uredu za migracije i izbjeglice, koji inače odlučuje o zahtjevima, šuška se da će odluka biti donijeta na političkom vrhu. Navodno je taktika da se sa odlukom što više odugovlači.

Možda od odgovora na to pitanje zavisi uspjeh posjete Angele Merkel. Vinfrifd Krečman, premijer njemačke pokrajine Baden Virtemberg, poželio je iz Štutgarta kancelarki mnogo sreće. Političar Zelenih joj na ovom zadatku nimalo ne zavidi, ali kaže: „Ko će, ako ne ona!?"

( Deutche Welle )