Sekulić: Neće se povećati računi za struju

Status povlašćenog proizvođača, koji ima pravo na podsticaje, do sada je dobilo devet malih hidroelektrana (mHE), a ove godine će taj status dobiti još tri mHE, rekla je “Vijestima” ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

“Podsticaji za obnovljive izvore energije (OIE) za svaku godinu se definišu na osnovu ukupnog broja objekata. U ovoj godini status povlašćenog proizvođača dobiće još mHE Bistrica vodotok Bistrica-pritoka Ljuboviđe u Bijelom Polju, investitora Hydro Bistrica Podgorica, mHE Babino Polje u Plavu investitora Kronor Podgorica i mHE Piševska rijeka u Andrijevici investitora Igma Energy Andrijevica. Dakle, radi se o svega tri nove mHE, dok je najveći uticaj na promjenu iznosa podsticaja upravo od vjetroelektrana”, kazala je Sekulić.

Osnivač Hydro Bistrice je Sinerdži sa partnerima Vlasnik Igma enerdžija je Igma Grand Igora Mašovića, brata gradonačelnika Andrijevice Srđana Mašovića. Osnivači Kronora su Kroling, Mont Hidro i Normal company.

Na pitanje da li je tačno da će potrošači preko mjesečnih računa plaćati sada, nakon povećanja podsticaja sa 0,129 centi za kWh na 0,473 centa, cijenu struje veću i do šest odsto, Sekulić je odgovorila da to nije tačno.

“Cijena električne energije je tržišna kategorija. Podsticaji za OIE su druga kategorija i njih utvrđuje Ministarstvo ekonomije na osnovu regulative i metodologije koja usklađena sa metodologijom EU. Građani ne plaćaju čitavu podsticajnu cijenu, već razliku između tržišne i podsticajne“, rekla je Sekulić.

Ministarstvo je, kako je dodala, radilo procjenu na reprezentativnim računima za struju i došlo do rezultata da će iznos računa za januar za jedno domaćinstvo biti isti kao i u novembru 2016, za potrošnju od 500 kWh. ”Ako govorimo o prosječnom računu, taj račun bi bio čak i manji. Dakle moramo da imamo u vidu umanjenje cijena električne energije, kada govorimo o uticajima na račun”, kazala je Sekulić.

Ona tvrdi da Ministarstvo, preko Savjeta za zaštitu potrošača, do sada nije dobilo nijedan zvaničan prigovor građana na stavku računa za struju koja se odnose na naknadu za OIE.

“Ovo ne znači da građani nijesu imali prigovore na račune, naprotiv, ali ne na ovu stavku. Svaki građanin može da provjeri koliko plaća podsticaje za OIE na poleđini svog računa, kao odvojenu stavku i radi bolje zaštite prava potrošača”, rekla je Sekulić.

Ona je objasnila da bi neko stekao status povlašćenog proizvođača, mora da napravi objekat, vrijednosti od milion i po eura pa naviše za male hidrocentrale i preko 140 miliona eura za VE na Krnovu, zatim da počne proizvodnju struje i tek onda može da dobije status povlašćenog proizvođača.

Taj status, kako je dodala, proizvođač dobija iz više razloga, kao što su primjena zakona EU u ovoj oblasti, ali i onoga što je važno za državu a to je da ovi objekti, nakon isteka koncesije ili perioda zakupa, postaju trajno vlasništvo države i njenih građana.

“Ukoliko neko ima investitora koji će da investira više od 140 miliona eura u vjetroparkove, bez povraćaja investicije i uz pravo da država preuzme te objekte, više je nego dobrodošao da nam dovede takvog investitora”, poručila je Sekulić.

Prema njenim riječima, podsticaji su predviđeni za sve objekte koji proizvode struju iz OIE u koje spadaju i solarne elektrane.

“Ministarstvo ekonomije, na osnovu pada cijena solarnih panela na tržištu, cijenu za otkup električne energije iz ovih objekata snizilo sa 15 centi na 12 centi po proizvedenom MWh. Do sada je izdato 13 energetskih dozvola, koje podrazumijeva izgradnju solarnih elektrana manjih od 1 MW smještenih na površinama stambenih, poslovnih i/ili infrastrukturnih objekata, ali za ovu godinu nijedna nije dobila stastus povlašćenog proizvođača. Riječ je elektranama izuzetno male snage (značajno ispod 1 MW), čiji ulazak u sistem neće značajno uticati na visinu naknade za podsticaje”, kazala je Sekulić.

Ona je istakla da nije bilo zahtjeva za poništenje bilo kog tendera za koncesije za mHE, za bilo kog od koncesionara, niti je bilo zvaničnih primjedbi na izbor koncesionara.

“Ovi koji su danas najglasniji protiv načina realizacije projekta obnovljih izvora u Crnoj Gori nisu iskoristili pravo, a ja bih rekla i obavezu da, s obzirom na tvrdnje koje iznose, reaguju u bilo kom smislu osim saopštenjima za javnost”, rekla je Sekulić.

U javnosti je poznato da se samo žalio Haider energy i da je podnio tužbu nadležnom sudu, ali Sekulić navodi da se ni ta kompanije nije žalila na procedure tokom samog tenderskog procesa, već nakon raskida ugovora. Dodaje da je Upravni sud tri tužbe koncesionara odbacio.

Podsjeća da su svakom raspisivanju javnog oglasa za dodjelu koncesija prethodile javne rasprave na nacrte koncesionih akata.

“Ni tu nismo imali nikakvih primjedbi od strane onih koji se danas protive projektima. Ako je briga za javnost i građane zaista bila tolika koliko se želi prikazati, onda je bilo dovoljno prostora i vremena da se reaguje”, kazala je Sekulić.

Blažo Đukanović ove godine nije planiran za podsticaje za OIE

Na pitanje ako sin bivšeg premijera Blažo Đukanović (ili neko drugi) izgradi mHE tokom ove ili naredne godine, da li će i on dobiti pravo na podsticaje, Sekulić je odgovorila da je Pravilnikom o jediničnoj naknadi za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije u 2017. godini utvđeno da će status povlašćenog proizvođača u ovoj godini imati 13 objekata, od kojih 12 mHE i jedna vjetroelektrana.

“Nijedna od tih 12 mHE nije u vlasništvu Blaža Đukanovića, niti bilo koga iz porodice Đukanović i pomenutom investitoru po tom osnovu nikada nije isplaćen niti jedan cent, niti je to kroz naknadu utvrđenu Pravilnikom predviđeno u ovoj godini. Da bi neki objekat stekao status povlašćenog proizvođača, mora dobiti niz dozvola, od kojih kao polaznu – energetsku dozvolu, izdaje Ministarstvo ekonomije. Sve ostale dozvole nijesu u nadležnosti Ministarstva ekonomije već ih izdaju drugi nadležni organi”, kazala je Sekulić. Blažo Đukanović namjerava da gradi dvije mHE i u proceduri je dobijanja građevinske dozvole.

Povlašćenim proizvođačima (Hidroenergija, Sinerdži, Igma i Kronor) električne energije u prošloj godini isplaćeno je 2.299.531 euro na ime podsticaja za proizvodnju struje iz OIE.

( Biljana Matijašević )