Vrijeme je da se kreče voćke

Voćari narednih dana treba da počnu sa krečenjem stabala i ramenih grana voćaka, preporuka je stručne saradnice za voćarstvo i vinogradarstvo iz Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji Ljiljane Pajović.

„To je preventivna mjera usporavanja kretanja biljnih sokova tj. vegetacije ukoliko dođe do većeg porasta dnevnih temperatura“, kazala je Pajović.

Krečenje se, prema riječima Pajović, preporučuje za sve voćke , bez obzira na vrstu ili intenzitet proizvodnje, ali se ne bi trebalo obavljati na dnevnim temperaturama ispod 1 stepena Celzijusa.

Smjesa koja se nanosi na debla pravi se od kreča, kuhinjske soli i kvašljivog sumpora.

„So daje ljepljivost smjesi i povezuje sastojke, a sumpor dezinfikuje i odbija štetočine. Odnos sastojaka je 5 kg kreča, 0,5 kg kuhinjske soli, 0,5 kg sumpora i vode da se dobije žitka masa. Dobro je smjesu ostaviti da odstoji 24 sata i tek tada započeti s premazivanjem“, savjetuje Pajovićeva, dodajući da je važno premazati stablo i glavno račvanje grana pazeći da se sva ulegnuća na mjestima gdje se grane spajaju sa deblom dobro premažu.

Ako se na deblima pojavi pucanje kore, takve rane treba dobro očistiti sve do zdravog tkiva i zatim premazati kalemarskim voskom, ili rastvorom plavog kamena.

Niske temperature koje su pogodile teritoriju Podgorice početkom ove godine nanijele su veće štete u Golubovcima i Tuzima. U Gradskoj opštini Golubovci, oko 68 poljoprivrednika je podnijelo zahtjeve za procjenu štete, dok je u GO Tuzi podnijeto oko 16 zahtjeva iz gotovo svih sela u Malesiji.

Za djelimično ublažavanje eventualno nastalih šteta od izmrzavanja, Pajović preporučuje korišćenje preparata sa aminokiselinama, koji imaju "antistres efekat" pred cvjetanje, kada već ima zelene mase na biljkama.

Za borbu protiv niskih temperatura u narednom periodu voćari se mogu pripremiti sprovođenjem zaštite kišenjem, odnosno aktiviranjem mikrorasprskivača koji raspršuju vodu u vidu izmaglice stvarajući ledeni omotač koji prilikom topljenja oslobađa temperaturu, zatim dimljenjem, spaljivanjem teško sagorljivih materijala, čime se stvara gusta dimna zavjesa, a temperatura se poveća za pola do stepen i po, što je u nekim slučajevima dovoljno za zaštitu, kao i zaštitom toplim vazduhom.

„Koja će se metoda koristiti zavisi od veličine voćnjaka, položaja, mogućnosti ulaska mehanizacije u voćnjak i, naravno, finansijskih mogućnosti“, zaključuje Pajović.

( Milica Đurović )