Predložene dopune Nacrta zakona o izmjenama i dopunama KZ mogu da ugroze slobodu izražavanja

Ministarstvo pravde u Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika (KZ) nije uvrstilo nijedan od nekoliko predloga za jaču krivičnopravnu zaštitu novinara i bolji okvir za istraživačko novinarstvo, koji su predložili Akcija za ljudska prava (HRA) i Sindikat medija.

Iz tih organizacija su kazali da su umjesto toga predložene dopune koje mogu da ugroze slobodu izražavanja.

"HRA i Sindikat medija pozivaju Ministarstvo pravde da još jednom razmotri mogućnost da se izmjenama i dopunama KZ-a omogući jača krivičnopravna zaštita novinara, izvrši logično upotpunjavanje odluke o dekriminalizaciji klevete i uvrede i olakša bavljenje istraživačkim novinarstvom, kao i da se odustane od pomenutih izmjena i dopuna čija primjena može da ugrozi slobodu izražavanja", navodi se u saopštenju tih organizacija.

Oni su objasnili da da nijesu usvojeni predlozi da se propišu nova krivična djela Napad na novinare u vršenju profesionalnih zadataka i Sprječavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i dopune postojeća krivična djela Teško ubistvo i Teška tjelesna povreda.

U tim organizacijama smatraju da bi usvajanjem predloga bila iskazala društvena svijest o tome da su napadi na novinare posebno društveno opasna i neprihvatljiva pojava, i dodatno obezbijedili novinari u obavljanju posla od javnog interesa.

Kako su kazali nije usvojen ni predlog da se dekriminalizuju krivična djela Povreda ugleda Crne Gore, Povreda ugleda naroda, manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i Povreda ugleda strane države ili međunarodne organizacije, a što su predloženi kao logično upotpunjavanje odluke o dekriminalizaciji krivičnog djela Uvreda i Kleveta.

Prema njihovim riječima, nije prihvaćen ni predlog da se dekriminalizuje krivično djelo Iznošenje ličnih i porodičnih prilika, imajući u vidu da se radi o posebnom obliku uvrede, a ne djelu koje štiti samu privatnost.

Iz HRA i Sindikata su istakli da nije usvojen ni predlog da se novinarima olakša bavljenje istraživačkim novinarstvom.

"Tako što bi se oslobodili krivične odgovornosti u svakom slučaju kada bi spriječili ili otkrili krivično djelo preduzimanjem radnje izvršenja sljedećih krivičnih djela: Povreda tajnosti pisama i drugih pošiljki, Neovlašćeno prisluškivanje i snimanje, Neovlašćeno fotografisanje, Neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka i Neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka", kazali su iz HRA i Sindikata medija.

Oni smatraju da je aktuelni uslov isključenja postojanja navedenih krivičnih djela ”otkrivanje krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna” neopravdano restriktivan i suprotan međunarodnim standardima, jer ne omogućava razotkrivanje policijskog zlostavljanja i drugih zloupotreba službenih lica za koje su propisane niže kazne od kazne zatvora od najmanje pet godina.

Iz HRA i Sindikata su ukazali da se advokati u Nacrtu izmjena KZ-a prepoznati kao lica koja treba da dobiju veću zaštitu u okviru čl. 396a, pored sudija, tužilaca, notara i javnih izvršitelja, i to svakako podržavamo.

"Međutim, u Nacrtu su predložene dopune krivičnog djela Ometanje pravde (čl. 396a), koje širokim formulacijama omogućavaju da se u praksi sloboda izražavanja ugrozi mimo evropskih standarda. Prvo, predloženo je kažnjavanje i zatvorom do jedne godine za onoga ko „javno izloži poruzi sud ili državno tužilaštvo“, naveli su iz tih organizacija.

Oni su kazali da predloženu odredbu smatraju problematičnom jer radnja „izlaganje poruzi“ nije definisana u KZ, niti je Ministarstvo pravde predložilo njenu definiciju, a prema praksi Evropskog suda za ljudska prava zakon mora biti precizno formulisan[1].

„Izlaganje poruzi“ bi se moglo tumačiti i tako da spriječi i argumentovanu kritiku u javnom interesu na račun suda ili tužilaštva s primjesama humora, što je suprotno evropskim standardima", kazali su iz HRA i Sindikata.

Kako su ocijenili posebno zabrinjava propisana kazna zatvora za predloženo djelo, ako se ima u vidu da ni za dekriminalizovana djela Kleveta i Uvreda prije dekriminalizacije nije bila propisana zatvorska kazna, a da KZ već predviđa mogućnost da sud novčanu kaznu zamijeni zatvorom u slučaju da se novčana kazna ne plati.

Oni su ukazali i da je predloženo da se zatvorom do jedne godine kazni „ko prije donošenja pravosnažne sudske odluke javnom izjavom o postupku koji je u toku prekrši pretpostavku nevinosti ili je javnu izjavu dao u namjeri da povrijedi nezavisnost suda ili da utiče na državnog tužioca u obavljanju njegove funkcije ili da na drugi način ozbiljno ometa vođenje krivičnog postupka”.

U HRA i Sindikati smatraju da je od predloženog jedino primjereno novčano kažnjavati za kršenje pretpostavke nevinosti.

"Što se tiče davanja izjava ”u namjeri da se povrijedi nezavisnost suda” i ”utiče na državnog tužioca u obavljanju funkcije”, te široko postavljene zabrane mogu da dovedu do kažnjavanja za iznošenje argumentovanih kritika u javnom interesu, što je suprotno slobodi izražavanja", kazali su iz HTA i Sindikata medija.

Kako su ocijenili usvajanjem te odredbe zavela bi se opšta zabrana komentarisanja istraga i sudskih postupaka koji su u toku.

Prema njihovim riječima, uvođenje istog krivičnog djela u Srbiji je bilo naširoko kritikovano, nije dovelo ni do jednog slučaja krivičnog gonjenja, pa je dekriminalizovano

( Mina )