MANS: Male hidroelektrane grade Blažo Đukanović, kum Rajković, tajkuni Čelebić i Radović
„Prema najnovijoj odluci Vlade, za prosječan račun od 43 eura ta naknada će od narednog mjeseca uvećati taj račun za struju u iznosu od 2,13 eura“, podsjetila je Mrdović
Energetske kompanije su u značajnoj mjeri prilagodile investicione planove potrebama privatnih investitora, dok se Regulatorna agencija za energetiku (RAE) metodologijama za obračun cijena struje potrudila da privatni biznis stimuliše na štetu krajnjih kupaca, smatraju u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora.
Koordinatorka Istraživačkog centra MANS-a, Ines Mrdović, kazala je da su proizvođači električne energije koji su priključeni na distrubutivni sistem suštinski oslobođeni plaćanja tehničkih gubitaka, jer ih RAE nije prepoznala kao korisnike tog sistema.
„Time ih je RAE stavila u privilegovan položaj u odnosu na ostale, posebno domaćinstva i malu i srednju privredu koji će u naredne tri godine za gubitke platiti 32,8 miliona. Na taj način je narušen Ustavom garantovani princip jednakosti“, navela je Mrdović u saopštenju.
Ona je rekla da izgradnju malih hidroelektrana (mHE) na crnogorskim rijekama uglavnom realizuju biznismeni bliski vrhu vladajuće partije ili povezani rodbinski i prijateljski sa porodicom bivšeg premijera Mila Đukanovića.
„Tako ove objekte grade od sina bivšeg premijera, Blaža Đukanovića, njegovog kuma Vuka Rajkovića, do firmi u vlasništvu građevinskih tajkuna Tomislava Ćelebića ili Blagote Radovića“, dodala je Mrdović.
Potrošači kroz račune za struju plaćaju, kako je precizirala, posebnu naknadu za struju proizvedenu iz takozvanih obnovljivih izvora energije, dok je novim Zakonom o energetici nametnuta obaveza Elektroprivredi (EPCG) da mora da otkupi tu struju od njenih proizvođača.
„Prema najnovijoj odluci Vlade, za prosječan račun od 43 eura ta naknada će od narednog mjeseca uvećati taj račun za struju u iznosu od 2,13 eura“, podsjetila je Mrdović.
Prema njenim riječima, državne energetske kompanije u ovoj godini su planirale da investiraju 71 milion eura, od čega će polovina biti uložena u projekte koji su dominantno u privatnom, a ne javnom interesu.
RAE je, kako je kazala Mrdović, Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES) za ovu godinu odobrila investicije od 44 miliona eura, od čega se 27,6 miliona odnosi na povezana ulaganja u vezi projekta izgradnje podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, koji neće donijeti nikakve benefite potrošačima, već će uvećati njihove račune za struju kroz veći iznos povrata na investicije energetskim kompanijama.
„Projekat podmorskog kabla CGES realizuje u partnerstvu sa italijanskim partnerom Terna, a u biznis planu podgoričke kompanije za naredni trogodišnji period kod ocjene ekonomske i društvene dobrobiti projekta navodi se da omogućava povezivanje tržišta Italije i Jugoistočne Evrope, čime se povećava dobit proizvođača električne energije“, navela je Mrdović.
Ona je rekla da je najveći proizvođač struje u zemlji EPCG, ali je sve veći broj privatnih kompanija koje grade mHE i vjetroelektrane, pa je jasno da je privatni interes u značajnoj mjeri podređen javnom.
„Pored toga, CGES će u ovoj godini uložiti oko šest miliona eura u izgradnju trafostanice Brezna, koja treba da obezbijedi priključenje vjetroelektrana na Krnovu. Ipak, CGES u svom biznis planu navodi da ta investicija nema značajan uticaj na ekonomsku i društvenu dobrobit. Brezna je u budućem periodu projektovana za priključenje malih HE u okolini Plužina i Šavnika, kao i potencijalne HE Komarnica“, dodala je Mrdović.
Preostalih deset miliona u ovoj godini planirano je za, kako je kazala, ulaganja u ostalu prenosnu mrežu u zemlji.
„Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) planira investicije od 27 miliona eura, od čega oko 15 miliona u ugradnju takozvanih 'pametnih brojila', kojima pokušava da spriječi krađu električne energije od potrošača, ali i stvara mogućnost isključenja korisnika 'pritiskom na dugme' ukoliko redovno ne plaćaju račune za struju“, podsjetila je Mrdović.
RAE je, kako je dodala, ranije saopštila da novi Zakon o energetici propisuje da za 85 odsto potrošača do početka 2019. godine budu ugrađena daljinska brojila.
„Biznis plan CEDIS-a takođe pokazuje da ta kompanija ni dalje ne namjerava da značajnije uloži u modernizaciju distributivne mreže, te je u te svrhe tokom ove godine projektovala oko desetak miliona eura. Distributivna mreža je godinama u katastrofalnom stanju, što se pokazalo i tokom posljednjeg nevremena početkom ove godine“, zaključila je Mrdović.
( MINA business )