Margaret En Uehara: Vlada od SAD tražila da pomogne istragu

Vlada Crne Gore je Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) uputila zahtjeve za međusobnu pravnu pomoć u slučaju "državni udar", a zvanični Vašington će obezbijediti traženu pomoć, kazala je ambasadorka SAD U Podgorici Margaret En Uehara. Američka ambasadorka je u razgovoru za "Vijesti" kazala da očekuje da vidi dokaze koje je prikupilo Specijalno tužilaštvo.

Da li su američke vlasti, bezbjednosne službe ili službe za sprovođenje zakona, osim iz medija, bile na bilo koji način upoznate sa dešavanjima u vezi sa navodnim državnim udarom ili pokušajem terorizma, prije, za vrijeme ili nakon hapšenja osumnjičenih za to krivično djelo do današnjeg dana, ili sa istragom u vezi sa tim? Da li je zvanična Podgorica tražila pomoć u istrazi?

Zabrinuti smo zbog izvještaja o pokušajima spoljnih faktora da utiču na izbore u Crnoj Gori korišćenjem nelegalnih sredstava i nasilja. Duboko smo takođe zabrinuti zbog informacija da bi unutrašnji akteri mogli takođe biti uključeni u taj proces. Svaki pokušaj spoljnih ili unutrašnjih aktera da nepropisno utiču na izbore i demokratski proces u Crnoj Gori potpuno je neprihvatljiv.

Međunarodne potjernice Interpola za određenim brojem navodnih izvršilaca, uključujući dva ruska državljanina, treba da budu ispoštovane i one su važan korak u privođenju odgovornih pravdi. Pozivamo vlasti da nastave istragu kroz ustanovljene demokratske institucije, u skladu sa vladavinom prava, i sa interesovanjem iščekujemo da vidimo dokaze prikupljene od strane Specijalnog tužilaštva. Vlada Crne Gore je uputila zahtjeve za međusobnu pravnu pomoć na adresu nekoliko zemalja, uključujući Sjedinjene Države. Kao što bismo učinili u slučaju bilo kojeg krivičnog slučaja, Sjedinjene Države su spremne da obezbijede pomoć traženu od Vlade Crne Gore.

Američke obavještajne službe zaključile su da je Moskva sprovela sveobuhvatne aktivnosti kako bi uticala na ishod tamošnjih predsjedničkih izbora. Kolika je vjerovatnoća da su ruske vlasti učestvovale u događajima od 16. oktobra u Crnoj Gori ili za njih znale, pa ih direktno ili prećutno odobrile? Kako vidite očigledne pokušaje Kremlja da osnaži svoj uticaj u Crnoj Gori i regionu i da li to može dovesti do pogoršanja bezbjednosne situacije na Zapadnom Balkanu?

Sjedinjene Države su već duže vrijeme zabrinute zbog agresivnih akcija Rusije prema Sjedinjenim Državama i našim saveznicima. To uključuje i sajber operacije ruske vlade čiji cilj je bio miješanje u američki izborni proces u novembru i uznemiravanje našeg osoblja u Rusiji. Rusija vodi veoma jasnu javnu anti-NATO kampanju od 2014. kada je ruski ministar inostranih poslova (Sergej) Lavrov kazao da bi priključenje Crne Gore bilo "akt provokacije". Podržavamo pravo Crne Gore - i svih suverenih demokratskih država - da odlučuju o svojoj budućnosti slobodno i bez spoljnjeg miješanja.

U dijelu domaće i međunarodne javnosti se nakon odlaganja ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore NATO spekulisalo da je upitna podrška nove administracije širenju alijanse i članstvu Crne Gore. Da li, po Vašem mišljenju, postoji mogućnost da novoizabrani predsjednik Tramp, koji je najavio preispitivanje odnosa SAD prema alijansi, blokira ili odloži prijem Crne Gore, i kakve bi to posljedice moglo imati na Crnu Goru, region i budućnost NATO?

Snažno podržavamo napore Crne Gore da se priključi NATO-u. Crnogorsko članstvo u alijansi doprinijeće miru i stabilnosti na Balkanu i u Evropi. Svi građani Crne Gore treba da budu veoma ponosni zbog napretka koji je postignut proteklih 10 godina. Nadam se da će proces ratifikacije biti uskoro završen.

Spoljnopolitički komitet Senata je nedavno jednoglasno odobrio protokol. Nažalost, na dnevnom redu Senata je mnogo tema, ali nadam se da će i Senat u punom sastavu uskoro verifikovati protokol. Sjedinjene Američke Države i Crna Gora imaju istorijski snažne bilateralne odnose koji će ne samo biti nastavljeni nego postati i snažniji kad se Crna Gora pridruži alijansi.

Nakon izbora u Crnoj Gori ocijenili ste da su sprovedeni na miran i propisan način, uz nekoliko slučajeva proceduralnih nepravilnosti. Znači li to da, prema Vašem mišljenju, na rezultat i regularnost izbora nijesu uticali navodi opozicije o organizovanom i nezakonito plaćanom glasanju ljudi iz dijaspore, hapšenja osumnjičenih za navodni državni udar ili pokušaj terorizma na dan izbora ili privremene zabrane vajbera i whatsappa?

Kao što sam ranije rekla, saglasni smo sa nalazima Posmatračke misije OEBS-a da su izbori održani u konkurentnom okruženju i da su osnovne slobode generalno poštovane. Sa interesovanjem očekujemo da vidimo finalni izvještaj OEBS-ove kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava i pozivamo Vladu da se pozabave pitanjima na koja taj izvještaj ukaže.

Kako gledate na odluku opozicije da ne prizna izbore i bojkotuje parlament? Premijer Duško Marković je rekao da neće biti izbora do 2020. iako opozicija traži razgovore na tu temu. Smatrate li da premijer treba da pozove opoziciju za pregovarački sto i ponudi konkretno rješenje za parlamentarnu krizu? Da li na osnovu razgovora sa predstavnicima vlasti i političkih partija vidite mogućnost da se kriza uskoro riješi?

Suštinski element demokratije je da politički akteri, i oni na vlasti i oni u opoziciji, rade u najboljem interesu građana Crne Gore. Demokratska vladavina zahtijeva aktivno učešće izabranih zvaničnika, bilo da su iz vladajuće koalicije ili iz opozicije. Željeli bismo da vidimo vladu i opoziciju angažovane kroz konstruktivni dijalog u rješavanju pitanja oko kojih nijesu saglasni. Uloga parlamenta je krucijalna za održanje Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU) i u procesu evroatlantskih integracija. Izabrani poslanici moraju da se vrate u Parlament kako bi pomogli Crnoj Gori da postigne svoje razvojne i bezbjednosne ciljeve. Kao što smo u više navrata rekli, suština demokratije je debata i reprezentovanje ljudi koji su glasali za vas. Bojkot, zapravo, znači odustajanje od odgovornosti koju imate prema biračima i demokratiji u vašoj zemlji.

Katnić dobro radi i ima našu podršku

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić imao je za svoj rad do prošlog 16. oktobra nepodijeljenu podršku crnogorske javnosti i opozicionih stranaka, od međunarodnih zvaničnika, pa i Vašu lično, uprkos problemima u saradnji sa nekim državnim organima, te čak i njegovim pritužbama na njihovu opstrukciju. Od tada se situacija promijenila, jer je dio tog povjerenja nestao. Kako se to može odraziti na nastavak borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, što je ključni uslov za dalje napredovanje Crne Gore ka EU i njen zadatak i nakon pristupanja NATO-u?

Nastavljamo snažno da podržavamo rad glavnog specijalnog tužioca Katnića i njegovog tima. Njegova kancelarija aktivno procesuira slučajeve organizovanog kriminala i korupcije i istražuje pokušaj napada na izborni dan. Kao što sam rekla ranije, očekujemo s interesovanjem da vidimo rezultate njegove istrage tog pokušaja napada. Jasno nam je da takva istraga zahtijeva vrijeme da se adekvatno ispitaju svi tragovi i dokazi, tako da pozivamo sve zainteresovane strane da pokažu strpljenje i da sudove i zaključke o tom slučaju sačuvaju za vrijeme kada činjenice budu predstavljene. Nastavićemo da podržavamo napore Specijalnog tužilaštva koji su od vitalnog značaja u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

( Samir Kajošević, Mihailo Jovović )