BS i DPS odlučuju o šefu Ustavnog suda

Pretendenti na mjesto predsjednika Ustavnog suda su sudije Budimir Šćepanović i Hamdija Šarkinović, zbog čijeg rivalstva je propao prvi pokušaj izbora nasljednika Desanke Lopičić, saznaju “Vijesti” u Ustavnom sudu Crne Gore.

Mandat predsjednice istekao je u nedjelju 15.januara, o čemu je ona kolege obavijestila dva dana ranije, u petak.

Šćepanović je blizak DPS-u, dok je Šarkinović naklonjen Bošnjačkoj stranci. Obojica, tvrdi više izvora, očekuju podršku da preuzmu rukovođenje sudom.

Lopičić, Šarkinović i Ščepanović su ranije dobili stanove, odnosno kredite od Vlade, a informacija o tome je označena stepenom tajnosti. Desanka Lopičić je dobila 75 kvadrata u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima. Sudija Šćepanović 90 kvadrata, a Šarkinović 73 kvadrata.

Sjednica Ustavnog suda, na kojoj je u srijedu trebalo da se izabere novi predsjednik, prekinuta je jer su se Šćepanović i Šarkinović sporečkali oko komisije koja treba da broji glasove, saznaju “Vijesti” .

Sudija Šćepanović je na početku počeo izlaganje kako bi on trebalo da bude novi predsjednik, čitajući obimni referat o svojim kvalitetima. Nakon toga je sudija Šarkinović, koji je predsjedavao sjednicom kao najstariji, predložio komisiju koja bi brojala glasove i kojom bi on predsjedavao, rekli su sagovornici koji su učestvovali na sjednici.

Sudija Šćepanović se međutim nije složio da Šarkinović bude glavni za brojanje glasova, pa je predložio drugačiji sastav. Nakon protesta sudije Mevlide Muratović da bi ona pred penziju zaslužila to mjesto i ukora nekih kolega da su takve stvari neprihvatljive za sud koji treba da brani ustavni poredak, odlučeno je da sjednica bude prekinuta.

Na sajtu Ustavnog suda 18.januara je objavljeno da je ona odložena. Tonski snimak te sjednice je međutim, prema informacijama “Vijesti”, nestao iz Ustavnog suda.

Zakon o Ustavnom sudu propisano je da se sudije biraju tajnim glasanjem, a na listu kandidata mogu troje koji dobiju najveću podršku. Prema podacima sa sajta Ustavnog suda, najveći staž u Ustavnom sudu poslije Lopičić ima sudija Miodrag Iličković.

Mandat sudija je 12 godina, a predsjednika tri, bez mogućnosti reizbora. To znači da tokom jednog sudijskog mandata četvoro sudija može biti na čelu suda. Takva je i bila ideja Venecijanske komisije, kada je prije četiri godine u Skupštini usvojen novi Zakon o Ustavnom sudu, za koji je ona dala konačno stručno mišljenje.

Duži sudijski mandat trebalo bi da pospješi nezavisnost i samostalnost sudstva, pa je predsjednik suda zato tretiran samo kao prvi među jednakima. Zato je i promijenjena ustavna odredba da se sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom u Skupštini.

Šćepanović prijavio jedan stan, Šarkinović bez izvještaja

Sudija Budimir Šćepanović ima stan od 90 kvadrata, piše u njegovom imovinskom kartonu na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije. U njegovom kartonu navodi se da ima dva kredita: od 2009. plaća stambeni kredit od 5.000 eura, a od 28. juna 2016. 4.000 eura gotovinskog kredita. Više izvora “Vijesti” reklo je da je Šćepanović ranije dobio jedan stan kao zamjenik ombudsmana i drugi dok je bio savjetnik u Ustavnom sudu.

Imovinskog kartona sudije Hamdije Šarkinovića nema na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije. Prema ranijem imovinskom kartonu, on nije bio materijalno obezbijeđen prije nego mu je Vlada dodijelila stan.

( Mila Radulović, Miloš Rudović )