Vukčević: Paušalne kritike su nevažne sudu

Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević ocijenio je da sudovi ne mogu biti imuni od stava javnosti, ali da se politička borba ne može voditi krivičnim prijavama. Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju o napretku zaključila da „treba preduzeti dalje korake kako bi se isključila svaka percepcija političkog uticaja na rad sudija i tužilaca“.

Vukčević je za “Vijesti” rekao da to znači nultu toleranciju, ali da je “nečija percepcija proizvod utiska i da se sa njom ne polemiše”.

“Ali moramo učiniti sve da otklonimo razloge koji je uzrokuju. To je posebno otežano u politički podijeljenom društvu kakvo je naše, u kome se zavisno od prilike, ističu stavovi o politizaciji suda“, rekao je predsjednik Sudskog savjeta.

On je ocijenio da „sud ne može biti imun od suda javnosti, već mora biti predmet njene ocjene, ali ne do mjere paušalnih kritika i podnošenja krivičnih prijava kao sredstva političke borbe, ma sa koje strane to dolazilo“.

“Primjetno je da oni koji najviše apostrofiraju takvu sliku (političke partije) po svim istraživanjima mnjenja uživaju znatno manje povjerenje građana, od onoga koje građani iskazuju prema sudovima. Utisak o političkom uticaju, i sa međunarodnih i sa domaćih adresa, može se otkloniti samo jačanjem povjerenja u sud, koje je u ovom slučaju druga strana medalje. Jer, najvažniji „sud o sudu“ daju građani,“ rekao je on.

Komentarišući zamjerke EK da se u izradi sudske statistike ne koriste mjerila Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) jer je i dalje nepoznanica koliko traju postupci, Vukčević kaže da je izvještaj o radu Sudskog savjeta i sudova za 2014. sačinjen po smjernicama CEPEJ-a, ali da se u nihovoj potpunoj primjeni nailazi na probleme.

To se tiče planiranja budžeta pojedinačno po sudovima, kako je predviđeno novim Zakonom o sudovima, što ni ove godine nije bilo moguće usljed nespremnosti Ministarstva finansija (MF).

„Izgleda da se i u ovom slučaju ponavlja praksa da se usvoje rješenja, dobije evropski štrik, a onda drugima ostavljaju problemi u primjeni. Ovo nije alibi za sudstvo, već napomena zakonodavcu da ubuduće pažljivije kreira promjene“, rekao je on.

Naši i evropski aršini za ažurnost sudova su različiti

„U Crnoj Gori se vrijeme trajanja sudskog predmeta mjeri od prijema u sud do donošenja odluke u tom sudu, dok je evropska praksa - od prijema i akta do konačnog rješenja pravne situacije. Tek implementacijom novog informacionog sistema biće moguće detaljnije praćenje svakog predmeta, što sada nije moguće zbog njegove zastarjelosti. Godinama bezuspješno tražimo sredstva za njegovu dogradnju“, kaže Mladen Vukčević.

( Mila Radulović )