Mediteransko bilje na primorju ugoroženo zbog niskih temperatura i leda
"Mnoge biljke u vrtovima se mogu zaštititi, ako se pokriju agrotekstilom ili specijalnim folijama, vrećama. Jedna od efikasnih metoda je zadimljavanje. Naši stari su ložili slamu ili druge sirovine tokom noći kada je najhladnije, kako bi zaštitili voćnjake od mraza", podsjetila je Berberović
Ekstremno niske temperature vazduha, olujni vjetar, led i snijeg oštetile su mnoge, prije svega mediteranske biljke na hercegnovskoj rivijeri.
"Prave štete na zasadima i zelenilu tek će se moći sagledati na proljeće sa toplijim danima i početkom vegetacije", kaže inženjerka pejzažne arhitukture Milica Berberović, savjetnica u Agenciji za izgradnju i razvoj grada.
Ona objašnjava da su najugroženije suptropske i tropske biljke koje ne podnose niske temperature i mraz.
"Uočava se da je u mnogim đardinima uvela biljka banana, a na narandžama, mandarinam i limunu list se smrzao, a i plodovi su zaleđeni jer se sok u njima smrzao. Citrusi su zbog ekstremnih temperatura najviše i pogođeni”, navodi Berberović.
Dodaje da je "kraljica dvorišta" bogumila veoma ugrožena vrsta, jer je nula stepeni prag njene otpornosti.
"Kameliji, koja bi trebalo u ovo doba da daje prve cvjetove, pupoljci su još u zametku. Ova lijepa i egzotična vrsta nije otporna na promaju i ledeni vjetar. Oleanderi i čempresi su nešto otporiji, što nije slučaj sa brojnim vrstama kaktusa i agave koja je puna vlage pa se na niskim temperaturama smrzava. Opstanak svih biljnih vrsta zavisi i od mikrolokacije na kojoj se nalaze, tako da su bile zaštićenije biljke na Toploj u odnosu na zaleđe", navodi Berberović.
Palme uglavnom mogu izdržati niske temperature vazduha, što zavisi od vrste.
"Najgore je što ovo netipično vrijeme za Mediteran dugo traje i da je najavljen još jedan ledeni talas, koji će desetkovati voće, agrume, bogumile, kaktuse, agave", upozorava Berberović.
Ona kaže da postoji niz mjera kako očuvati i zaštititi osjetljive biljke u ovim hladnim danima.
"Mnoge biljke u vrtovima se mogu zaštititi, ako se pokriju agrotekstilom ili specijalnim folijama, vrećama. Jedna od efikasnih metoda je zadimljavanje. Naši stari su ložili slamu ili druge sirovine tokom noći kada je najhladnije, kako bi zaštitili voćnjake od mraza", podsjetila je Berberović.
Upozorava da se biljke sada ne orezuju i da se taj posao odloži za proljeće.
Zaustavljeno tretiranje palmi protiv surlaša
Zbog nepovoljnih vremenskih prilika zaustavljeno je i tretiranje palmi u cilju suzbijanja palminog surlaša koji je napravio pustoš na primorju.
Fitosanitarni tretman mogu raditi samo po "normalnim" vremenskih uslovima, bez vjetra.
Insekti palminog surlaša u ovo doba godine su u mirovanju, a koliko su, i da li su, niske temperature uticale na smanjenje njihove populacije tek će se naknadno znati.
Galerija
( Slavica Kosić )