Podgorica: Pripremaju se za prodaju badnjaka
„Badnjak, zna se, nema cijenu. Koliko ko da, toliko ga prodajemo“, kazao je prodavac kod hrama Hristovog vaskrsenja
Pripreme za prodaju badnjaka kod hrama Hristovog Vaskrsenja, ali na još nekoliko lokacija u gradu, već su počele. Nekoliko prodavaca je kod hrama na više kamiona dovezlo veće količine hrastovih grana.
„Sa prodajom još uvijek nismo počeli. U toku su pripreme“, kazao je jedan od prodavaca, dodajući da iako je rano, ipak se desi da neko od građana i pored toga kupi badnjak.
Uoči Božića, trgovci najčešće beru badnjak i donose ga u centar grada, jer brojni vjernici nemaju mogućnost da ih sami uberu, a sa prodajom su ove godine, kao i prethodnih počeli u božićnoj nedjelji, koja navode, počinje drugog januara. Cijene ni ove godine nisu odredili.
„Badnjak, zna se, nema cijenu. Koliko ko da, toliko ga prodajemo“, kazao je prodavac kojem, prema njegovim riječima ovo nije prvi put da prodaje badnjake u Podgorici.
Osim grana hrasta u različitim veličinama, u ponudi su i takozvane badnjarice koje se prave od tise, hrasta i lovora. Njih najčešće, prema iskustvu trgovaca, kupuju vjernici koji žive u stanovima, te veće komade hrastovog granja, nemaju gdje smjestiti.
Bolju prodaju očekuju narednih dana, a naročito tokom Badnjeg dana, kada se prema tradiciji pravoslavnih vjernika bere badnjak.
Prema običajima u Crnoj Gori, vjernici koji Božić slave prema julijanskom kalendaru, sa božićnim slavljem počinju na Badnji dan, odnosno uoči Božića 6. januara. Prodavci kod hrama Hristovog Vaskrsenja ispričali su da tradicionalno, ujutro u osvit zore Badnjeg dana, domaćin kuće, sam ili u društvu odlazi u šumu da posiječe i donese kući badnjak. Najčešće se bere hrast ili cer, a ukoliko nema ovih vrsta, može se ubrati bilo koje sirovo drvo.
Na Badnje veče, vjernici većinom ostaju u svojim kućama, dok na dan Božića, rano ujutro, polaznik ide u kuću koju treba da polazi, ispred koje uzima i ulazi sa grančicom badnjaka i čestita praznik ukućanima.
Ranijih godina, i pored činjenice da pravoslavci vjeruju da su badnjaci svetinja, prodavci su u glavnom gradu imali i neprijatnih iskustava kada se dešavalo da pojedinci ukradu badnjake, koje zatim preprodaju.
Ovakve neprijatnosti, kao i najavljeno hladno vrijeme tokom narednih dana, prodavce neće omesti u namjeri da prodaju badnjake i tako vjernicima omoguće da jedan od najvećih hrišćanskih praznika proslave u skladu sa običajima.
( Milica Đurović )