Kako je devet "Kavčana" pobjeglo prije hapšenja

Zbog čega svi ćute o tome da čestiti policajci uzalud troše sebe i državni novac?

198 pregleda44 komentar(a)
Snežana Jonica, Mevludin Nuhodžić, Foto: Savo Prelević
01.01.2017. 08:07h

Pripadnici Specijalnog policijskog tima u septembru su, u trenutku kad izdaju nalog za hapšenje devet pripadnika takozvane “kavačke” kriminalne grupe, na mjerama tajnog nadzora nemoćno pratili kako devet kriminalaca bježe. Znajući da je neko iz policije odao njihove namjere, mogli su samo da konstatuju da je akcija propala. Ta kriminalna grupa je i dalje u bjekstvu. Istraga Specijalnog tima o tome ko ih je odao i izdao još nije završena. Rad, vrijeme i novac opet su uzaludo potrošeni.

Zbog čega svi ćute o tome da čestiti policajci uzalud troše sebe i državni novac?

“Ako znamo da glavni specijalni tužilac ne može mjesecima da popuni svoj tim, da je u javnom „ratu“ sa policijom, onda to zaista ne treba da čudi. Biće toga još mnogo u Crnoj Gori. Do sada nije bila praksa da neko za tako nešto odgovara, ali sam siguran da će to vrijeme doći. Policija se mora očistiti od ljudi koji godinama rade za mafiju, protivno interesima sopstvene države”, tvrdi poslanik Dritan Abazović.

On je “Vijestima” rekao da je očigledno da “oni koji krenu u odbranu pravde, za svoj častan i profesionalan postupak ne dobijaju nikakvu institucionalnu podršku”. “Tako se šalje porukama ostalima, da je bolje da ćute i da se prave kao da ne vide ono što se dešava pored njih. Strah je u Crnoj Gori zaista ogroman, a naročito je izražen strah od gubitka posla ili problema koji vam zbog „neposlušnosti“ mogu stvoriti nadređeni”, kazao je Abazović.

Njegova koleginica i doskorašnja članica Odbora za bezbjednost Snežana Jonica kaže da je tehnička opremljenost i logistika kojom raspolažu kriminalne grupe prevazilaze uslove u kojima časni policajci rade.

“To govori o ozbiljnosti državnog aparata. Država mora prioritetno prekinuti linkove između dijela političkog i državnog sistema sa liderima kriminalnih grupa. Jasno je svima da u našoj državi ne postoji sistemski odgovor, ali i jasna politička volja da se počnu rješavati nagomilani problemi korupcije i organizovanog kriminala. Prije samo godinu dana Duško Marković mi je sa pozicije koordinatora obavještajno bezbjednosnih službi saopštio u odgovoru na poslaničko pitanje da organizovani kriminal nije više problem Crne Gore”, kazala je Jonica “Vijestima”. Ona tvrdi da i dalje država ne želi da omogući da Specijalni policijski tim radi svoj posao i da su ciljano kadrovski i finansijski sputavaju.

Političar Zoran Miljanić, nekadašnji član Odbora za bezbjednost, kaže da se dugo u policiji kadrovi primaju bez valjanih bezbjednosnih provjera.

“Zapošljavani su uglavnom po partijskoj i prijateljskoj preporuci, pa su u službi uhljebljenje našli ljudi kojima ni po jednom osnovu tu nije mjesto. I umjesto borbe protiv njih došlo je do saradnje sa kriminalcima u cilju ličnog bogaćenja, a na štetu čitavog društva. I kada se to prepozna, kao u ovom slučaju, reakcija je neadekvatna ili pogrešna i sve se zaboravi do nekog novog slučaja”, kazao je Miljanić “Vijestima”.

“Unutrašnja kontrola (UK) se bavila, a i dalje se bavi, istragama vezanim za indicije da pojedini službenici Uprave policije sarađuju sa licima koja su pripadnici kriminogenih grupacija, isključivo na osnovu operativnih podataka do kojih službenici UK dođu”, kazao je "Vijestima" šef tog Odjeljenja Drago Spičanović. On je rekao da o svim relevantnim podacima i indicijama do kojih dođu obavještavaju nadležno tužilaštvo.

"Rezultati nijesu zanemarljivi, i istakao bih da je u protekle tri godine bilo i policijskih službenika koji su osuđeni pravosnažnim sudskim presudama, zatim lica koja su disciplinski odgovarala. U istom periodu nadležnom tužilaštvu proslijeđena su 34 izvještaja na ocjenu i mišljenje. U 2014. godine je nadležnim tužilaštvima proslijeđeno 16 izvještaja UK, 2015. godine 10 izvještaja, a za prvih 11 mjeseci ove godine osam. Na znatan broj ovih predmeta UK još nije dobilo određenje nadležnih tužilaštava da li u radnjama policijskih službenika ima elemenata krivičnog djela za koje se gone po službenoj dužnosti”, kazao je Spičanović.

Država se predala - časni policajci nijesu

“Unutrašnja kontrola MUP-a u svom radu bilježi korektne rezultate, no sve to mora biti još bolje i efikasnije”, kazao je "Vijestima" ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić.

Na pitanje kako komentariše činjenicu da u policiji ima službenika koji pomažu kriminalcima ministar je rekao da ne isključuje mogućnost pojedinačnih slučajeva.

“Ali takođe smatram da o tome nikako ne možemo govoriti kao o sveopštoj pojavi”, tvrdi Nuhodžić.

Jonica tvrdi da nije poenta u radu već u efektima rada UK.

"I ne mogu oni sami rješiti sve probleme. Država treba da ih jasno ohrabri i podrži da rade svoj posao. Tužioci moraju ekspeditivno da reaguju na njihove prijave, a čini mi se da slabe karike u nekim osnovnim tužilaštvima i dalje “dobro rade za svoje nalogodavce” i na taj način limitiraju rezultate. Samo brzo i rigorozno vođenje postupka i sanskcionisanje “prljavih policijaca” može ohrabriti časne policijace i poslati jasnu poruku onima koji to nijesu da više nijesu bezbjedni", kazala je Jonica.

Na pitanje da li smatra da su i časni policijaci grešni jer žmure na kriminal kolega i da li misli da su se predali Jonica je rekla:"Ne. Časni policajci su danas laka meta. Danas je najrizičnije u Crnoj Gori biti častan policajac. Nijesu se oni predali, nego se predala država kad ih je dovela u takvu poziciju. Ako se nešto brzo ne promijeni častan policajac ličiće na posljednjeg Mohikanca".

"Ne osuđujem ih. U Crnoj Gori je raširena atmosfera straha. Vjerujem da će to polako, ali sigurno, početi da se mijenja i da će časni policajci doći do izražaja. Na taj način će se profesiji vratiti dostojanstvo, a policija učiniti za ponos", odgovorio je Abazović na isto pitanje.

Na pitanje kakav je i ko je danas častan policajac u Crnoj Gori on je rekao da je to "svaki onaj koji odolijeva da bude u službi kriminalaca ili nepravde, iako je u mogućnosti da odluči suprotno".

"Takve ljude treba hrabriti, jer jedino oni mogu promijeniti policiju. Siguran sam da ih u službi ima dosta, ali su u sjenci. Vrijeme je da ih konačno država prepozna, ohrabri i podrži. To je jedina nada da se vrati povjerenje u policiju i bezbjednosni sistem u cjelini", kazao je Abazović.

Kriminalci se rugaju građanima i državi

Potrebni su ozbiljni sistemski rezovi, tvrdi Miljanić, da bi se vratilo povjerenje građana i najvećeg broja poštenih policajaca.

“To je teško očekivati do promjene vlasti, jer je teško očekivati od piromana da gase požar. Ne sumnjam da najveći broj policijskih službenika časno i pošteno zarađuje svoj hljeb, a častan je svaki onaj koji dijeli sudbinu većine građana", tvrdi Miljanić

“Polako, ali sigurno, uvodeći korupciju kao sistem vladanja, nepostojanje demokratske smjene vlasti, nedostatak transparentnosti i imenovanje partijskih vojnika umjesto profesionalaca na čelnim pozicijama u policiji, dovelo nas je u ovakvu situaciju u kojoj se kriminalci svakodnevno rugaju državi i građanima”, odgovorio je Abazović na pitanje ko je odgovoran što je policija došla u zastrašujuću i opasnu poziciju da kriminalci javno prozivaju njene službenike.

Jonica smatra da je odgovoran menadžment u policiji.

“Odavno je poznat moj stav da za stanje u policiji smatram odgovornim menadžment policije, počevši od direktora Slavka Stojanovića. U posljednjoj godini ponovila sam nebrojeno puta i argumente i inicijative za njegovu smjenu. Vrijeme je pokazalo da sam, nažalost, bila u pravu, jer se u međuvremenu broj argumenata povećavao na najgori mogući način - brojem ubistava. Nadležni (ministri) nisu reagovali. Jedni su prećutkivali inicijativu, a drugi su joj se direktno suprotstavljali. Pitanje odgovornosti danas je na mnogo većem nivou. Ako danas na čelu Vlade imamo onog ko mi je nakon svega što se dešava u Crnoj Gori na pitanje o Stojanoviću odgovorio “da je direktor policije ispunio njegova očekivanja”, onda se postavlja pitanje, je li problem u Stojanoviću koji ispunjava očekivanja ili je problem u Markoviću čija su očekivanja od policije ispunjena u trenutku kad kriminalci bukvalno provociraju državu načinom i lokacijama na kojima vrše ubistva, poručujući da mogu da rade šta hoće i gdje hoće. Možda je samo problem u očekivanjima. Naša se očigledno razlikuju od Markovićevih. Ova vlast je dozvolila da policajac prvo osiromaši do te mjere da postane potkupljiv, a sa druge strane da časne policajce ostave bez "leđa", to jest apsolutne i bezuslovne podrške države u njihovoj borbi protiv kriminala. Kao posljedicu toga imate jasan upliv kriminalaca u operativna saznanja, besprizorne, ničim sankcionisane obračune pred očima građana, i opštu nesigurnost u državi”, kazala je Jonica.

Ministar zove građane u pomoć

Ministar Nuhodžić najavljuje unapređenje Unutrašnje kontrole.

“Rad Unutrašnje kontrolu policije u narednom periodu može se dodatno unaprijediti, u prvom redu kroz dodatnu interaktivnost i edukaciju javnosti o nadležnostima i mehanizmima zaštite zakonitost. Tako bi građani, i drugi subjekti, znali kako da na pravilan način identifikuju nepravilnosti u radu policije, i da u vezi sa tim na adekvatan i utemeljen način na njih ukazuju Unutrašnjoj kontroli", kazao je Nuhodžić. On tvrdi da će, kroz pravilno razumijevanje mehanizama zaštite zakonitosti u radu policije i kroz podizanje svijesti javnosti, crnogorsko društvo moći temeljno da prati rad institucija koje sprovode zakone.

"Sve će to, vjerujem, doprinijeti većem učešću građana, koje ovim putem pozivam i ohrabrujem da sva saznanja ili sumnje u nezakonito postupanje policije prijavljuju Unutrašnjoj kontroli MUP-a, koja će kroz svoje procedure provjeriti navode i dati tačnu, i na zakonu utemeljenu procjenu da li je neki policajac postupao mimo zakona i svojih ovlašćenja”, kazao je Nuhodžić.

Unutrašnjoj kontroli prelazna ocjena

Na ocjenu ministara da su rezultati Unutrašnje kontrole korektni, Snežana Jonica tvrdi da on ima dovoljno informacija.

“Ima i jasne stavove koje smo i zaključcima Odbora često definisali. On je ranije bio profesor i njegov odgovor tumačim tako da im je profesorski dao prelaznu ocjenu, ali ne više od toga. Na njemu je, kao dobrom poznavaocu problema u sistemu bezbjednosti, velika odgovornost da za uočene nedostatke sa pozicije u Odboru sada nađe rješenja sa pozicije ministra”, kazala je Jonica. Abazović kaže da nema visoko mišljenje o radu Unutrašnje kontrole.

“Ali definitivno nijesu jedini koji su odgovorni. Oni kao i ostala odjeljenja policije dijele sudbinu cjelokupnog sistema koji je nakaradan”, kazao je on. Da je rad UK od ministra ocijenjen kao korektan Abazović kaže da “tako govore vlastodršci i kada je korupcija u pitanju”.

“Vlast često vidi ono što građani ne vide. Volio bih da je suprotno, ali nisam siguran da ima nešto konkretno kada je rad UK u pitanju, osim da su s vremena na vrijeme suspendovali nekog pripadnika policije. Malo i nedovoljno za ono što bi trebalo da bude njihov suštinski zadatak”, tvrdi on.

“Nista novo od ministra iz redova DPS-a što do sada nijesmo više puta čuli”, tvrdi Miljanić i dodaje da sve ostaje po starom i da suštinskih rezultata nema. On tvrdi da je potrebno sprovesti neselektivne finansijske istrage prema svim pripadnicima službi bezbjednosti, čija je imovina nesrazmjena njihovim primanjima.

Policija nije svjesna koliko je kriminalaca među njima

Na pitanje da li mogu, sa ove distance, da prepoznaju kada je policija počela da doživljava zdravo za gotovo pogovaranja, ali i jasne indicije, da se pojedini njeni pripadnici bave raznim nezakonitim radnjama Jonica je rekla: “Onda kada je štitonoša Šarićevog narkoklana došao za direktora policije”, ne precizirajući na koga misli.

“Policija nije uopšte svjesna koliko je njenih pripadnika involvirano u kriminalne grupe ili radi za neku od njih”, tvrdi Abazović. On kaže da čak i da imaju saznanja, nijesu spremni da se sistematski tome suprotstave.

“Zbog ličnog straha, ali i nedostatka političke podrške.To znači da su se svi časni policajci našli u čudu, niti mogu da rade kako treba, a prosto ne mogu ni da gledaju nijemo šta se dešava oko njih. Situacija je zaista zabrinjavajuća”, upozorio je Abazović.

“Starješine koje "nisu obaviještene" su ili umiješane ili su nesposobne”, prokomentarisala je Jonica činjenicu da starješine skoro nikad nijesu odgovarale zbog kriminalnih radnji službenika kojima su nadređeni.

“Smatram da se ništa ne može desiti, a da starješine to ne saznaju. Ne zaboravite da se u Crnoj Gori, a naročito u policiji, ne napreduje po ostvarenim rezultatima nego po tome ko iza vas stoji, koga znate ili čija ste “očekivanja” ispunili”, kazala je Jonica.