Sekulić: Sa A2A o EPCG i nakon praznika

Pregovori sa italijanskom kompanijom A2A o novom ugovoru o upravljanju Elektroprivredom (EPCG) koji ističe sjutra, biće nastavljeni u 2017. godini, najavila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Ona je u intervjuu "Vijestima" rekla da je Vlada u pregovore sa A2A ušla sa namjerom da produži partnerstvo, pod uslovom da se u tim pregovorima postigne saglasnost oko zajedničkih interesa.

"Interes Vlade je da se pregovorima stigne do modela koji je prihvatljiv za obje strane. Poznato je da je već održan radni sastanak sa predstavnicima A2A, a razgovori će biti nastavljeni u 2017“, kazala je Sekulić odgovarajući na pitanje da li su počeli pregovori sa A2A o novom ugovoru o upravljanju EPCG i da li će Italijani izaći iz crnogorskog preduzeća.

• Nije do kraja 2016. godine, prema prvobitnim planovima, donijeta regulativa, niti zaživjela nova institucija koja će nadgledati buduće crnogorske naftne rezerve. Šta se desilo i zašto kasni ispunjavanje tog EU uslova?

"Predlog zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima je pripremljen, javna rasprava je sprovedena, dobijena su pozitivna mišljenja relevantnih organa i predloženi tekst će biti stavljen u proceduru usvajanja u narednom periodu.

U okviru projekta 'Optimalno korišćenje energije i prirodnih resursa' koji se finansira iz sredstava EU kroz IPA 2012 obezbijeđena su sredstva za pripremu odgovarajućih akata za uspostavljanje centralnog tijela za obavezne naftne rezerve, kao i jačanje kapaciteta zaposlenih u ovoj instituciji. Ove aktivnosti su planirane za 2017/2018. godinu.

• Koliko je do sada izdato odobrenja za izgradnju mini hidroelektrana u Crnoj Gori i da li ste primijetili zloupotrebe kod potencijalnih investitora na način da jedna kompanija dobije dio saglasnosti, druga dozvolu za gradnju, a da je pravi investitor često sasvim treća kompanija?

"Na osnovu sprovedenih procedura, do sada su zaključena 22 ugovora o koncesiji kojima je predviđena izgradnja 39 mHE. Ovim ugovorima se daje samo pravo korišćenja vodotoka u cilju izgradnje mHE, dok izdavanje svih neophodnih dozvola za izgradnju nije u nadležnosti Ministarstva ekonomije. Što se tiče tvrdnji oko navodnih zloupotreba, prvo da naglasim da, ukoliko postoje bilo kakve sumnje u to, svako ko ima takva saznanja je u obavezi da ih prijavi nadležnim organima. S druge strane, sve procedure koje su sprovedene u cilju izgradnje mHE su urađene u skladu sa važećom legislativom u ovoj oblasti, od objavljivanja javnog oglasa, preko objavljivanja rang-lista, do izdavanja svih neophodnih dozvola… Sve su to javni podaci i lako dostupni. Takođe, naglašavam da nismo imali prigovora na sami postupak tendera, niti je bilo koji tender poništen. To su činjenice i sa njima nema manipulacije“.

• Kako je bilo moguće da se 12. decembra ove godine izdaju dozvole za izgradnju mHE na Mojanskoj (i Kutskoj) rijeci čiji se vodotok nalazi u Nacionalnom parku Komovi?

„Ponavljam, dozvole za gradnju mHE ne izdaje Ministarstvo ekonomije. Podsjećam da je sva procedura koja je u nadležnosti Ministarstva ekonomije urađena potpuno u skladu sa važećom legislativom u ovoj oblasti, uz poštovanje načela transparentnosti, a vjerujemo da je ista situacija i u ministarstvu u čijoj je nadležnosti izdavanje građevinske dozvole“.

• Premijer Duško Marković je u svom ekspozeu kao jedan od najvećih izazova za novu Vladu naveo ravnomjerniji regionalni razvoj. Čini se da će najveći teret u vezi sa tim pitanjem biti na vašem resoru. Šta prvo planirate da uradite?

"Vlada je pitanje ravnomjernog regionalnog razvoja prepoznala kao prioritet što potvrđuje i činjenica da je mjesto potpredsjednika Vlade određeno samo za regionalni razvoj kako bi se na jednom mjestu koordinirale aktivnosti svih resora koji, svako u okviru svojih nadležnosti, mogu doprinijeti uspješnoj realizaciji politike ravnomjernog regionalnog razvoja. Ministarstvo ekonomije je do sada uložilo značajne napore kada je smanjenje regionalnih razlika u pitanju, i to, prije svega, kroz izradu i implementaciju Strategije regionalnog razvoja Crne Gore 2014-2020, kao i kroz nekoliko programa podrške sa ciljem poboljšanja investicionog ambijenta. Uredba o biznis zonama, Uredba o podsticaju direktnih investicija, Program podsticanja razvoja klastera, Program povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja - samo su neke od Vladinih politika kojima se teži uspostavljanje umjerenog regionalnog razvoja. I do sada imamo zabilježene pozitivne rezultate u njihovom sprovođenju, ali potrebno je i dalje raditi na efikasnijem iskorišćavanju resursa, posebno u sjevernom regionu. U tom kontekstu, uloga lokalnih samouprava je od ogromnog značaja, jer upravo njihovi problemi, ali i potencijali su ključni za kreiranje kvalitetne politike regionalnog razvoja nacionalnom nivou“.

KAP radi i prvi put u istoriji ne zavisi od pomoći države

• Kako gledate na sve što je kompanija Uniprom uradila protekle dvije i po godine u KAP-ovom reprolancu. Da li vam ovaj investitor uliva povjerenje posebno imajući u vidu da još nije isplatio kupoprodajnu cijene za imovinu KAP-a, Boksita i dio imovine bivše Prerade?

"Najbolji odgovor na ovo pitanje su činjenice, a one su sljedeće: Kombinat aluminijuma radi uprkos i dalje nepovoljnim kretanjima cijena aluminijuma na svjetskom tržištu. Ne samo da radi , nego prvi put u istoriji ne zavisi od pomoći države. Nema subvencija za električnu energiju.

Dakle, posluje potpuno na tržišnim principima. KAP i dalje zapošljava, za crnogorske prilike, značajan broj radnika. Plate su relativno visoke u odnosu na prosjek zarada u državi, redovne su, uz isplatu svih obaveza, poreza i doprinosa prema državi.

Takođe, KAP je započeo investicije, i to investicije u preradu, što je ključno za pozitivno poslovanje ove kompanije.

Sve ove činjenice ne ostavljaju prostor za nezadovoljstvo, naprotiv. Što se tiče kupoprodajne cijene, javnosti je poznato da je to odnos na realiciji stečajna uprava kao prodavac i Uniprom kao kupac, a ono što Vlada očekuje od obje strane je da poštuju ugovoreno“.

( Milorad Milošević )