Albanija - Žetva kanabisa ide tajnim stazama preko Crne Gore i Srbije

Proizvodnja marihuane u Albaniji nije novost, ali se ove godina belježi bum. Brojne zaplijene nisu ubijedile kritičare da policija nije u sprezi s kriminalcima.

A običan svijet uzgaja drogu jer nema drugi izvor prihoda, piše Dojče vele.

Džombast put sa baricama od nedavne kiše vodi do niza baraka u blizini sjevernog albanskog grada Rešena. Dvije bivše radnice su čekale da počne da smrkava da bi razgovarale sa novinarima. Preveliki je strah posle policijske racije od prije nekoliko nedelja. Laboratorija droge u kojoj su one radile tada je zapečaćena. U toj bivšoj farmi pilića, nekoliko kilometara od centra grada, čišćen je, sušen i pakovan kanabis. Zaplijenjeno je 4,2 tone.

Mira i Rita (prava imena poznata redakciji) bile su nezaposlene prije nego što su počele da rade u „laboratoriji" za oko deset eura dnevno. „Vjerovali ili ne, mi smo tamo zarađivale za hljeb za našu djecu", kaže Mira, 50-godišnja žena kratke kose. Ona je bijesna: na vladu koja ih ostavlja u bijedi, na policajce „koji mnogo više zarađuju nego mi", na narko-bosove. „Rečeno nam je da je to žalfija." Ona se kune da u početku nije znala da radi sa kanabisom.

Rita, mlada farbana plavuša, kaže da je njen muž u zatvoru. Pokazuje svoju petogodišnju ćerku i kaže da je bila veoma srećna što je konačno našla posao. „Ništa nisam znala dok nisam vidjela policiju", tvrdi i ona.

Teško je povjerovati da nisu znale da prerađuju marihuanu. Ali je lako povjerovati da su na posao pristale iz muke. Dovoljno je pogledati susjedne barake. Prokišnjavaju, grijanje ne postoji, napolju gomile smeća.

Uzgoj marihuane kao socijalni program

Uprkos velikom obećanju, albanska vlada pod premijerom Edijem Ramom nije ublažila siromaštvo u zemlji. Nezaposlenost je visoka, a socijalna pomoć je veoma niska, oko 75 eura mjesečno po porodici. Da li je to razlog što su mnogi albanski seljaci i drugi nezaposleni spremni da sade kanabis?

Ljuljzim Baša, predsjednik opozicione Demokratske stranke, u gajenju kanabisa takođe vidi socijalni problem. „Istina je da hiljade Albanaca nemaju alternativu jer vlada ne podržava ruralna područja. Ljudi mogu da biraju – bez hljeba za djecu ili uzgoj droge. Nažalost, mnogi su se opredijelili za drugu alternativu."

Čini se da je narko-bosovima lako da nađu radnike za uzgajanje, sušenje i pakovanje kanabisa. Prema istraživanju DW, seljak koji uzgaja kanabis i uspije da izbjegne policijske kontrole, zaradi oko 200 eura za jedan kilogram. Ova biljka se često sadi na divljoj zemlji i u teško pristupačnim oblastima. Neki odgajivači kanabisa su čak razvili sisteme za navodnjavanje i štite svoja polja oružjem.

Pojava nije nova, ali bi se godina na izmaku mogla komotno nazvati Godinom kanabisa. Prema tvrdnjama albanske policije, ove godine je uništeno više od dva i po miliona biljaka kanabisa, a otkriveno 5.204 polja. Novo je da više nema predjela koji su više ili manje pogođeni – gaji se svuda. To je promjena strategije narko-bosova, kaže albanski analitičar Aleksandar Ćipa. „Što policija više uništi, tim se više marihuane sadi. Ovo masivno širenje po cijeloj zemlji pomaže narko-bosovima da spasu mnogo polja."

Opozicija optužuje vladu da gajenje kanabisa cvjeta zato što postoji sprega između pojedinih državnih institucija i organizovanog kriminala. „Ne postoji Albanac koji vjeruje da sve to može da se uradi bez uključivanja pojedinih segmenata policije i politike", kaže za DW opozicionar Ljuljzim Baša.

Sprega kriminala i vlasti?

Elvis Naboli, glavni urednik lokalne televizijske stanice Rozafa u Skadru, koji je nedavno dobio nagradu za istraživačko novinarstvo, već dugo se bavi problemom kanabisa u zemlji. On zna da je rad sa drogom opasan samo za prostog seljaka, ne i za gazde. „Razgovarao sam sa ljudima koji su direktno povezani sa ovom industrijom. Ona je pod kontrolom moćnih pojedinaca koji imaju jake veze sa državnim organima, počev od jednostavnog policajca do drugih viših članova lanca. Da, to je istina, policija mnogo uništava, ali polja koja su pod posebnom zaštitom ostaju netaknuta."

Altin Kato, generalni direktor za bezbjednost u albanskoj policiji, negira sistematske sprege. „Mora se reći da policija radi na teškom terenu. Da, postoje izolovani slučajevi povezanosti policije sa drogom, ali to nije učestali fenomen. Kod 9.000 akcija ove godine identifikovali smo samo 40 slučajeva sprege policije i droge. Osmorica policajaca su uhapšeni", kaže on za DW.

U međuvremenu, zima je stigla i u Albaniju. To znači da će biti manje vijesti o uništenim poljima kanabisa, ali zato svakodnevno stižu one o oduzimanju ove droge. Žetva mora da se prebaci do Evrope, preko Jadrana do Italije i tajnim stazama preko Crne Gore i Srbije. Opozicija upozorava da Albanija pod ovom vladom postaje „Kolumbija Evrope".

Ali Ritu i Miru ta zabrinutost opozicije malo zanima. U Albaniji se radi o opstanku. „Kada bismo mogle, ponovo bismo radile isto", kažu one uglas. Prvi put ih je policija pustila jer navodno „ništa nisu znale". Šta će reći drugi put?

( Vijesti online )