SDP poziva Vladu da još jednom razmotri povećanje minimalca
Član Predsjedništva i portparol SDP-a, Mirko Stanić, kazao je da će na dobitku biti desetine hiljada radnika, država kroz veće poreze, kao i svi pošteni privrednici koji isplaćuju puni iznos zarada preko računa
Socijaldemokratska partija (SDP) pozvala je još jednom Vladu da razmotri njihov predlog za povećanje minimalne zarade na 250 eura i uvođenje startnog neoporezivog dijela plate, jer će usvajanjem tih odluka, kako tvrde, svi biti na dobitku.
Član Predsjedništva i portparol SDP-a, Mirko Stanić, kazao je da će na dobitku biti desetine hiljada radnika, država kroz veće poreze, kao i svi pošteni privrednici koji isplaćuju puni iznos zarada preko računa.
“Za našu Vladu je, izgleda, najbolje da teret punjenja budžeta prebaci na one koji imaju najmanje - obične radnike, prosvjetare, ljekare i medicinske sestre, vlasnike i zaposlene u malim i srednim preduzećima i penzionere”, naveo je Stanić u saopštenju.
Za sve njih, kako tvrdi, nema povećanja.
“Zato tajkuni mogu da ne plaćaju porez godinama, a i kad ga plaćaju da to rade na rate uz popuste. Običnim građanima koji žive sa malim platama je preko glave priče o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji oni ne osjećaju u svojim novčanicima”, tvrdi Stanić.
On je podsjetio da je Vlada Hrvatske odlučila da od naredne godine poveća minimalnu neto zaradu na 404 eura, sa dosadašnjih 371 eura.
Tim povećanjem udio minimalne plate u prosječnoj se penje na 44,85 odsto.
“U Crnoj Gori je minimalna zarada 193 eura i ima učešće u prosečnoj od samo 37,5 odsto. Zahtjev SDP-a je da bude 250 eura ili 48 odsto prosječne, što bi bilo blizu onoga što zemlje u regiji imaju”, saopštio je Stanić.
On je rekao da ni u jednoj zemlji regije ne postoji tako velika razlika u odnosu minimalne i prosječne plate kao u Crnoj Gori.
“Ono na šta stalno ukazujemo je da platu do 250 eura u Crnoj Gori prima 77 hiljada stanovnika, ili skoro 40 odsto ukupno zaposlenih kojih je oko 190 hiljada”, precizirao je Stanić.
Minimalnu platu u Hrvatskoj prima 37 hiljada radnika od ukupno 1,36 miliona zapošljenih ili svega par procenata.
“Hrvatska, Rumunija, Slovačka, Litvanija i druge zemlje povećavanjem minimalne zarade pokazuju na koji način brinu o onima koji imaju najmanje. One pokazuju kako da svi građani treba da imaju koristi od ekonomskog rasta”, zaključio je Stanić.
( Mina-business )