Odlaganje puta u EU ljulja region
“Četiri godine je trebalo da se to postigne, pa Crna Gora očigledno nije na svom planiranom putu da završi taj proces do 2020”, upozorio je Lest
Zapad je održavao stabilnost u podijeljenim zemaljama na zapadnom Balkanu obećavajući im članstvo u Evropskoj uniji, ali s obzirom na to da je politika integracija sada u ćorsokaku, stabilnost u regionu je ugrožena, upozorio je Timoti Les, direktor agencije „Nova Evropa“ koja se bavi procjenom političkog rizika u istočnoj Evropi.
“Ako je logika zapadne politike da su evropske integracije solucija za nestabilnost na Balkanu onda slijedi da kada se integracije obustave, slijedi nestabilnost - čak još više kada se druge sile bore za uticaj na Balkanu”, kazao je u razgovoru za “Vijesti”.
Les ističe da se EU sada muči da se održi a velika većina Evropljana ne želi dalje proširenje na Balkan, čiji problemi mogu samo dodati na one koje članice već imaju.
Sagovornik “Vijesti” konstatuje da je problem i to što kandidati za članstvo ne ispunjavaju kriterijume.
Lest ističe da Crna Gora ima najbolje rezultate među kandidatima, ali da za sada ima samo dva privremeno zatvorena pregovaračka poglavlja.
“Četiri godine je trebalo da se to postigne, pa Crna Gora očigledno nije na svom planiranom putu da završi taj proces do 2020”, upozorio je.
Dodao je da su zvaničnici EU prošle nedjelje govorili o datumu novih prijema 2027. “Što govori da proširenja neće biti, jer je malo vjerovatno da će EU postojati do tada, barem ne u svom sadašnjem obliku”.
On je ranije kazao da možda najviše zabrinjava povratak prijetnje od raspada zemalja, pošto nezadovoljne manjine pokušavaju da podijele svoje države.
Međutim, smatra da bi zapadni političari trebalo da preuzmu kontrolu i nad procesom dezintegracija, jer njihov cilj treba da bude očuvanje mira na Balkanu.
Les ističe u razgovoru za “Vijesti” da su izbori na Balkanu produbili političke krize, a posebno oni u Crnoj Gori i Makedoniji.
“Rezultati i u Makedoniji i u Crnoj Gori su bili veoma sporni, a ti rezultati su podijelili biračko tijelo tačno po sredini. To nagovještava prolongiranu krizu. S druge strane, u Srbiji i Bosni, biračko tijelo je ojačalo vlast postojećih elita. Međutim, ono što su svi izbori u ovim zemaljama imali zajedničko je pozadina rastuće anksioznosti među biračima o budućnosti, što vodi ka dramatičnijim ishodima”, kazao je on.
Kada je riječ o Crnoj Gori, on napominje da se nalazi na meti uticaja SAD i Rusije. “Uz nezvanično podržavanje vlade od strane SAD i podržavanje opozicije od strane Rusije, unutrašnja politika je daleko polarizovanija nego ranije,” upozorio je.
Lideri koriste nestabilnost da se održe na vlasti, ali i za korupciju
Tenzije mogu izazvati strah kod birača i omogućiti liderima da se predstave kao jedini koji mogu garantovati stabilnost u zemlji, što političari na Balkanu dobro znaju, kazao je Les.
Na pitanje da li je nestabilnost osim za održavanje na vlasti pogodna i za korupciju, Les je odgovorio potvrdno.
“Vidio sam političare u Bosni, kada sam tamo radio, da koriste prijetenju nestabilnosti da se upuste u ogromnu korupciju, dok obećavaju da će zaštiti svoj narod protiv raznih bezbjednosnih prijetnji,” kazao je sagovornik “Vijesti”, koji je bio šef britanske ambasade u Banjaluci.
Na pitanje i da li se može smatrati normalnim da se isti lider i ista partija održavaju na vlasti 27 godina, kao što je slučaj sa Crnom Gorom, Les je kazao: “Sigurno nije normalno za jednu zapadnu demokratiju, gdje većina lidera preživi jedan ili dva mandata, najviše. Međutim, sumnjam da će sadašnje rukovodstvo u Crnoj Gori preživjeti još 27 godina”.
Međutim, dodaje da samo zato što političari mogu imati koristi od nestabilnosti ne znači da nestabilnost nije stvarna.
“Balkan se nalazi u središtu trougla moći, koji čine Zapad, Rusija i Turska. Istorijski gledano, ravnoteža ovih spoljnih sila je imala bitan uticaj na prirodu politika na Balkanu. Većim dijelom posljednjih 20 godina, Zapad – u obliku SAD i EU – je bio dominanatan u regionu, Rusija je imala sporednu ulogu a Turska uglavnom nije ni bila prisutna. Sada se ravnoteža uticaja mijenja – EU je u padu, Rusija je ponovo aktivna, a Turska se vraća kao regionalna sila”, kazao je ovaj procjenitelj političkog rizika u istočnoj Evropi.
( Miloš Rudović )