Nije tako svuda u svijetu, ali u našem regionu su istraživanja javnog mnjenja u mnogo čemu slična fudbalu. Kako krene izborna kampanja, naprasno svi postanu istraživači, polsteri, uzorkaši... Ne znaju nikoga ko glasa za “ove” ili “one”, komentarišu podrugljivo veličinu uzorka na kom je sprovedeno istraživanje, a svaka interpretacija rezultata se proglašava navijačkom. Sve selektor do selektora, kao tokom svjetskog prvenstva u fudbalu.
Novinari će uvijek htjeti naslovom da prodaju izdanje, pa je za davanje bilo kakve izjave o rejtinzima stranaka bolje da imate preciznost hirurga. Trenutak nepažnje i eto naslova izvučenog iz jedne rečenice koja, u kontekstu čitave priče, zvuči bitno drugačije. Uzoračka greška, efekat dizajna, interval povjerenja...termini su koji nikoga ne interesuju, bespotrebno opterećuju, zamagljuju suštinu... reći će često ljudi iz medija... Zaista, kakav bi to tekst bio kada bi glasio ovako: Ukoliko bi se izbori održavali ove sedmice, na birališta bi izašlo između 67 odsto i 73 odsto građana Crne Gore. DPS bi osvojio 39 do 45 odsto, Demos 11 do 15 odsto, DF osam do 12 odsto, i to sa vjerovatnoćom od 95 procenata. U periodu od 15. do 20.01.2016. godine Ipsos je sproveo terensko istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih građana, a naručilac istraživanja je (na primjer) dnevna novina “Vijesti”.
U stvari, bio bi to korektan, tačan, profesionalan tekst, jer u sebi sadrži sve neophodne elemente da ocijenite pouzdanost podataka koje konzumirate, a komentar većine bi bio “ovako bi i moja baba pogodila”.
Licemjerje jednog dijela političke elite ogleda se u tome da će jednoga jutra “pljuvati” po istraživačima, govoriti o “naručenim” istraživanjima, kao da u poslovnom svijetu postoje neka druga, a na kraju večeri će, kao da se ništa nije desilo, zvati da pitaju ima li nešto novo, neki podatak koji bi ih ohrabrio, ili zapažanje na osnovu najsvježijih podataka, ne pitajući ko je za dobijanje tih podatka platio. Upravo tako, na istraživanja gledaju kao na javno dobro, koje bi najradije zloupotrijebili u svrhe propagande.
Treba i reći da su kvalitetna istraživanja skupa, tako da nema govora da se rade zabave radi. U svijetu predizborna istraživanja finansiraju ili mediji ili političke stranke. Rjeđe, i neke međunarodne organizacije, a najrjeđe velike korporacije, koje koristeći dobijene informacije minimiziraju svoje poslovne rizike ili prilagođavaju svoje investicione strategije.
Navedena istraživanja imaju različite zadatke i uloge. Ona, naručena od strane medija, služe informisanju šire javnosti, dajući onima koji ih objavljuju imidž analitičkih, elitnih i drugačijih. To su, po pravilu, i najjednostavnija istraživanja, jer im je glavna svrha prognoza izbora. Istraživanja koja se rade za političke stranke su više taktički alat koji pomaže u oblikovanju komunikacije sa biračima, finom brušenju izbornih poruka, a rejtinzi su nerijetko u drugom planu.
Na osnovu pitanja koje nam postavljaju, veoma lako je sve konzumente podijeliti u dvije grupe, na znalce i na one koji samo pitaju "kako stojimo" i dalje od toga ne umiju. Za ove druge rezultati istraživanja često predstavljaju grub susret sa realnošću, vlastiti odraz u ogledalu koji teško mogu podnijeti, pa će prije biti skloni tome da ogledalo polome nego da mijenjaju percepciju koju građani imaju o njima. Kad smo već kod percepcije, ona se najčešće razlikuje od objektivnih podataka, ali zna biti važnija od realnosti jer predstavlja domen u kom donosimo svakodnevne odluke, manje ili više važne za naše živote.
U medijima se, ovih dana, pojavilo više podataka koji se vezuju za Ipsos. Ovim putem želimo i da demantujemo ove objave i da obavijestimo građane da mi iz Ipsosa podatke uvijek objavljujemo pod svojim imenom, u rijetkim prilikama kada ih objavljujemo. Umjesto nas to ne rade ni klijenti niti bilo koji posrednici.
Stojimo iza našeg rada, a sve one koji su "zabrinuti" za tačnost podataka pozivamo da uporede naše rezultate sa rezultatima posljednjih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, ili da se sjete naših rezultata u izbornoj noći od 24. aprila kada su se održali parlamentarni izbori u Srbiji.
Kada čujete rezultate "jedne ugledne agencije" bez navođenja tačne informacije o kome se radi, znajte da iza tog objavljivanja stoji neko sa svojom političkom agendom i da ti podaci po pravilu nijesu uopšte ili su samo djelimično tačni. Oni koji novinarima poturaju takve informacije žele da postignu određeni efekat - ili rejting svoje stranke namjerno podižu želeći da biračima pošalju poruku da su oni uspješni i da im se zbog toga pridruže, ili objavljuju lošiji rezultat kako bi njihovi birači koji se dvoume odlučili da ih, ipak, podrže. Ne smijemo zaboraviti i već viđeni, rutinski marifetluk, da se namjerno novinarima dostave lažni podaci od nekoga ko tvrdi da je "imao uvid" u rezultate, a sve sa ciljem da se izazove objavljivanje rezultata koji idu njemu u korist.
U Ipsosu imamo mnoštvo primjera “curenja podatka” koji si bili ili kompletno izmišljeni ili potpuno van konteksta plasirani. Tome se snažno suprotstavljamo. Tako ćemo, ukoliko se nastavi objavljivanje netačnih podataka koji se nama pripisuju, biti prinuđeni da umjesto demantovanja, zaštitimo naše interese u skladu sa zakonom.
Na stranu to što iskustvo pokazuje da se takve izmišljotine najčešće obiju o glavu njihovim naivnim kreatorima (motivacija ljudi je suviše kompleksna i dalje nedovoljno istražena stvar), te bi novinari morali da podatke koje dobiju objave pod imenom onih koji su im te podatke i dostavili, a ne da ih pripisuju istraživačkim agencijama.
Zaustavljanjem zloupotrebe istraživanja, sačuvala bi se i jedna posebnost koja je odlikovala Crnu Goru u odnosu na zemlje u okruženju - to je jedan poseban nivo nevinosti u političkim intrigama i spinovima vezanim za manipulaciju podacima. Ovako su svi na gubitku, pa i oni najbučniji koji upiru prstom u "naručena" istraživanja - jer rezultati glasanja će svakako doći, i građani će na izborima reći šta imaju, bez obzira na rezultate anketa, i iskrivljene interpretacije koje se nude javnosti.
Kako bi prošle stranke da su izbori održani sredinom juna
Ovog puta, zarad objektivnog obavještavanja crnogorske javnosti, u prilogu ovog teksta objavljujemo i rejtinge političkih stranaka iz junskog talasa redovnog mjesečnog istraživanja javnog mnjenja, koje Ipsos sprovodi za više različitih klijenata iz zemlje i inostranstva, a od kojih je jedan i DPS. Terensko istraživanje u kom je učestvovalo 1018 punoljetnih građana Crne Gore je sprovedeno od 7. do 19. juna.
U junu je registrovano 64 odsto opredijeljenih građana Crne Gore, odnosno onih koji su znali za koju stranku bi glasali. U slučaju da stranke pojedinačno izlaze na izbore - izuzev Demokratskog fronta koji smo posmatrali kao jednu listu, i da su se izbori održavali sredinom juna - najveći broj glasova bi osvojio DPS - 44 odsto. Na drugom mjestu bio Demos sa 15 odsto. Demokratski front bi imao devet odsto, SNP osam odsto, URA šest odsto, Demokrate pet odsto, SDP četiri odsto, Bošnjačka stranka dva odsto i Pozitivna Crna Gora jedan odsto. Sve ostale stranke zajedno bi imale šest odsto. Sprovedeno istraživanje ima svoje limite u pogledu preciznosti rezultata koji bi ostvarile stranke koje zastupaju interese manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica.
Autor je direktor sektora za društvena istraživanja, Ipsos strategic marketing
Bonus video:
