STAV

Cvijeće za Fatimu

1266 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Danas je 8. mart, Međunarodni dan žena.

Dan kada obilježavamo dug put ka ravnopravnosti i osnaživanju djevojaka i žena. Ta borba nije gotova. Ona se ne vodi samo u političkoj areni, već i u svakodnevnom životu djevojaka i žena.

Jedna od njih je i Fatima1), petnaestogodišnja Romkinja sa periferije Podgorice, koja je bila primorana da rano stupi u brak. Nije jedina. Iako je stopa ranih brakova u Crnoj Gori niska - ispod 1 odsto ukupnog stanovništva, taj procenat je znatno veći među romskim i egipćanskim zajednicama. Prema podacima iz 2013. godine skoro svaka treća djevojka iz ovih zajednica, starosti od 15 do 19 godina, je udata.

Dalekosežne posljedice

Kada je djevojka prisiljena na udaju dok je još praktično dijete, suočena je sa direktnim i cjeloživotnim posljedicama. Šanse da će završiti školovanje značajno opadaju, dok vjerovatnoća da će doživjeti nasilje u porodici raste. Veća je vjerovatnoća da će zatrudnjeti dok je još tinejdžerka, a veći je i rizik smrtnog ishoda zbog komplikacija trudnoće i porođaja u tom uzrastu, nešto sa čime se žene u dvadesetim i tridesetim godinama znatno manje suočavaju.

Dalekosežne posljedice ranih brakova pojavljuju se usled ponavljanja ciklusa siromaštva sa generacije na generaciju.

Ta razorna praksa nema jedinstven uzrok, već proizilazi iz kompleksne interakcije povezanih faktora kao što su: siromaštvo, ograničene mogućnosti i alternative, loše obrazovanje, društvene i kulturne norme, tradicionalistička očekivanja od djevojaka i duboko ukorijenjena diskriminacija.

Obrazovanje kao ključ za osnaživanje

Obrazovanje je za djevojke najmoćniji instrument za izlazak iz siromaštva.

Prema globalnoj statistici, vjerovatnoća stupanja u brak prije 18. godine tri puta je manja za djevojke sa srednjoškolskim ili visokim obrazovanjem nego za one bez obrazovanja.

Međutim, školovanje je za Fatimu daleko teže nego za njene neromske vršnjakinje. Kao djevojka iz društveno izolovane zajednice, ona je suočena sa nizom prepreka kao što su jezička barijera, loši ekonomski uslovi u porodici, česta stigmatizacija i diskriminacija od strane vršnjaka a nekada i nastavnika.

Njene mogućnosti za zaposlenje nakon škole su takođe ograničene.

Sa rastom svijesti o štetnim uticajima dječijih brakova, mnoge države su zakonom odredile minimalnu starosnu dob za stupanje u brak. Ali i uprkos zakonima, ova praksa je i dalje prisutna. Olako prihvatanje ranih brakova dodatno podstiče tu praksu a stav da je maloljetnički brak dio tradicije, a ne kršenje prava djeteta, doprinosi njegovom održavanju. Tome se mora stati na kraj.

Rješenja postoje

Ne postoji jednostavno rješenje koje bi okončalo praksu ranih brakova. Naprotiv, neophodan je sveobuhvatan pristup, politička volja i dugoročna vizija.

Šta to znači? Na primjer - uvođenje obaveze registracije braka, zatim podizanje minimalne starosne dobi za stupanje u brak na 18 godina, ali i unapređenje pristupa kvalitetom obrazovanju i specijalne mjere za prevenciju napuštanja škole. Važna je i saradnja sa romskom i egipćanskom djecom i njihovim porodicama prilikom izrade novih zakona, kao i pružanje ekonomske podrške i podsticaja djevojkama.

Takođe, imamo obavezu i da pažljivo ispitamo i sankcionišemo slučajeve dječijih brakova, jer ni jedan od do sada prijavljenih 50 slučajeva prisilnog stupanja u brak u Crnoj Gori nije doveo do podizanja optužnice. Generalno, važno je ponuditi romskim i egipćanskim djevojkama i dječacima mogućnosti za ostvarivanje njihovih težnji kao i realne alternative dječijim brakovima.

Ne izostaviti nikog

Međutim, postoje i dobre vijesti.

Agenda za održivi razvoj do 2030. godine, koja predstavlja viziju boljeg svijeta - u kojem niko nije izostavljen, nudi mogući pravac. Ovaj odvažni razvojni plan do 2030. godine, koji su 2015. usvojile 193 države članice UN, uključujući Crnu Goru, zasniva se na 17 Ciljeva održivog razvoja. Sprječavanje dječijih i prisilnih brakova smješteno je u srž Cilja br. 5 - Postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje svih žena i djevojaka. Time je sprječavanje dječijih brakova postalo međunarodni i nacionalni prioritet, uključujući i Crnu Goru. Fatimi danas ne treba cvijeće.

Njoj je potrebna podrška da ostvari svoja prava, svoje snove i svoje potencijale. Potrebno joj je da se društvo ujedini oko rješavanja ovog problema, da zabrani dječije brakove, da investira u obrazovanje i u osnaživanje mladih. Kao što je izjavio Generalni sekretar UN Antonio Gutijereš: Djevojka koja se uda dok je dijete je djevojka čiji potencijal neće biti ostvaren. To je problem sa kojim se moramo suočiti bilo gdje u svijetu”.

Autorka je rezidentna koordinatorka sistema UN u Crnoj Gori

1) Pravo ime je promijenjeno radi zaštite privatnosti.

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")