Portparolka Ministarstva pravde (Ministarstvo), gospođa Đina Popović podnijela je žalbu u ime Ministarstva povodom članka “Zoran Pažin slabo čuje radnike ZIKS-a”, objavljenog u Vijestima 02.02.2018. Ministarstvo tvrdi da je u pomenutom članku došlo do kršenja načela 1, smjernice 1.2. Kodeksa novinara/ki Crne Gore (KNCG) koji se odnose na istinitost, odnosno tačnost izvještavanja na način da je objavljena netačna informacija da: „Službenicima ZIKS -a nije odgovoreno u dogovorenom roku ni da li će ih Pažin saslušati, iako im je generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Nataša Radonjić, obećala da će ih do kraja dana o tome informisati“. Takođe, Minisatrstvo se žali i da je novinarka “jednostrano izvijestila i neadekvatno naglasila jedan aspekt priče, navodeći isključivo konstatacije predstavnika Sindikata ZIKS-a, ne navodeći informacije koje je dobila od Ministarstva pravde”, čime je ponovo prekršena ista smjernica pomenutog načela.
Nakon medijacije u kojoj su u rokovima učestvovale obje strane, i podnosilac žalbe i novinarka, nije došlo do sporazumnog rješenja, pa sam donijela odluku da žalbu djelimično usvojim, zato što smatram da je u drugom slučaju došlo do povrede načela 1, smjernice 1.2.a. koja se odnosi na obavezu tačnog i cjelovitog izvještavanja, dok u prvom slučaju ne mogu da donesem odluku iz razloga koji će u obrazloženju biti objašnjeni.
Obrazloženje
Portparolka Ministarstva pravde (Ministarstvo), gospođa Đina Popović podnijela je žalbu u ime Ministarstva povodom članka “Zoran Pažin slabo čuje radnike ZIKS-a”, objavljenog u Vijestima 02.02.2018. Ministarstvo tvrdi da je u pomenutom članku došlo do kršenja načela 1, smjernice 1.2. Kodeksa novinara/ki Crne Gore (KNCG) koji se odnose na istinitost, odnosno tačnost izvještavanja u dva navrata u tekstu. U prvom slučaju to je učinjeno na način da je objavljena netačna informacija da: „Službenicima ZIKS -a nije odgovoreno u dogovorenom roku ni da li će ih Pažin saslušati”, dok je u drugom prema njihovom mišljenju u pitanju neuravnoteženo odnosno jednostrano izvještavanje.
Žalba je bila formalno uredna i kao takva poslata uredništvu na izjašnjenje.
U prvom slučaju u žalbi se navodi da je objavljena netačna informacija da: „Službenicima ZIKS -a nije odgovoreno u dogovorenom roku ni da li će ih Pažin saslušati”, koju, prema mišljenju Ministarstva negira već sledeća rečenica u tekstu: „Međutim, predsjednik Sindikata ZIKS-a, Predrag Spasojević, sinoć je rekao Vijestima da ga je Radonjićeva obavijestila da će ih ministar primiti na razgovor“. Ministarstvo tvrdi da je “autorka teksta (je) imala informaciju da su radnici obaviješteni da će ih ministar pravde primiti, ali je ipak objavljena netačna informacija da radnici o tome nisu bili informisani u dogovorenom roku, odnosno „do kraja dana“.” U izjašnjenju o navodima žalbe, novinarka se nije izjasnila po ovom pitanju, ni nakon podsjećanja podnosioca žalbe da to učini. Moj je stav da na osnovu žalbe, izjašnjenja i odgovora ne mogu sa sigurnošću da utvrdim da li je objavljena netačna informacija. Naime, nejasno je što se podrazumijeva pod “dogovorenim rokom”, moguće je da je “dogovoreni rok” bio u toku dana ili radnog dana, a da je informaciju o tome da će ih minister primiti predstavnik Sindikata ZIKS-a dobio u večernjim satima, kao što u drugoj rečenici stoji (“sinoć”). No, da li je objavljena tačna ili netačna informacija ja ne mogu sa sigurnošću da zaključim iz raspoloživih dokumenata, te nažalost ne mogu ni da odlučim po ovoj tački žalbe.
U tom smislu bih formulisala preporuku za buduću praksu u procesu medijacije:
PREPORUKA: da novinari/ke i/ili uredništvo sa više pažnje odgovaraju na SVE tačke žalbe. Ukoliko propuste da to učine, ubuduće ću smatrati da su saglasni sa navodima žalbe koje ću u odlučivanju onda tretirati kao utvrđenu činjenicu.
Takođe, Minisatrstvo se žali i da je novinarka “jednostrano izvijestila i neadekvatno naglasila jedan aspekt priče, navodeći isključivo konstatacije predstavnika Sindikata ZIKS-a, ne navodeći informacije koje je dobila od Ministarstva pravde”, čime je prekršena smjernica 1.2. KNCG. U izjašnjenju novinarka ističe: “Portparol ZIKS-a odgovore je dostavio nakon završetka radnog vremena, tačnije u 18:13h, sto je neuobičajeno za državne institucije. Zbog toga što odgovor nije stigao tokom njihovog radnog vremena, a i g. Janković me nije pozvao da najavi da će kasnije poslati odgovore, (…) Tekst je završen i prelomljen i novinarka otišla van Podgorice prije nego su njihovi odgovori stigli, a njihov mail je vidjela tek sjutradan.”
U odgovoru na izjašnjenje podnosilac žalbe navodi: “ Tvrdnju da je tekst „završen i prelomljen“ prije nego što su odgovori na postavljena pitanja stigli, odnosno prije 18.00 sati, demantuje već naredna rečenica iz teksta: „Međutim, predsjednik Sindikata ZIKS-a, Predrag Spasojević, sinoć je rekao Vijestima da ga je Radonjićeva obavijestila da će ih ministar primiti na razgovor“. Saglasna sam sa stanovištem podnosioca žalbe da ta rečenica demantuje da je tekst „završen i prelomljen“ do 18h. Ako je mjesto u tekstu mogla da nađe izjava predsjednika Sindikata data u večernjim satima, onda je novinarka imala obavezu da u isti tekst uključi i odgovore Ministarstva pravde koji su pristigli u 18.13h. Ovim je prekršena smjernica 1.2.a koja se odnosi na obavezu tačnog i cjelovitog izvještavanja.
Iz navedenih razloga žalba Ministarstva je djelimično usvojena.
Paula Petričević
Ombudsmanka ND Vijesti
Bonus video:
