I prije parlamentarih izbora u novembru prošle godine analitičari su najavljivali "povratak devedesetih", pozivajući se na izjave Tomislava Karamarka, predsjednika tada opozicione Hrvatske demokratske zajednice, HDZ, koji je više puta nedvosmisleno najavio ograničavanje slobode govora pobijedi li njegova stranka na izborima.
Danas, HDZ je najjača stranka koalicijske vlasti, a predsjednik Hrvatskoga društva novinara, HND, Saša Leković, običava kazati kako smo "dobili što je najavljeno" kada citira najpoznatiju od takvih Karamarkovih izjava iz maja 2014. godine: "Svako će u svojoj kući moći misliti što hoće, ali na javnoj sceni neće to moći, nego će se morati poštovati vrijednosti na kojima se temelji hrvatska država: a to su Domovinski rat, branitelji, naši poginuli, politička doktrina Franje Tuđmana i veliko djelo Gojka Šuška".
Napadi na medije počeli su i prije parlamentarnih izbora. U 2015. godini cenzurirano je nekoliko kolumnista, a među njima i Boris Dežulović, jedan od najuglednijih hrvatskih novinara i suosnivač Feral Tribunea, koji je na cenzuru u dnevniku "Slobodna Dalmacija" odgovorio demonstrativnim otkazom.
U avgustu prošle godine, Hrvatska stranka prava, HSP, podnijela je kaznenu prijavu protiv Novosti, nedjeljnika koji izdaje manjinsko Srpsko narodno vijeće, SNV, jer je objavio satiričnu pjesmu "Lijepa naša haubico", koja parodira hrvatsku himnu "Lijepa naša domovino". Prijava je još u proceduri.
No pravi udar na medije počeo je neposredno nakon potvrđivanja nove vlade Tihomira Oreškovića, kanadskog biznismena koji teško govori hrvatski. Njegovu vladu parlament je potvrdio u petak, 22. januara.
Četiri dana kasnije, čim je prošao neradni vikend, oko pet hiljada demonstranata blokiralo je promet u središtu Zagreba, demonstrirajući protiv Agencije za elektronske medije, regulatornog tijela koje dodjeljuje koncesije i nadzire zakonitost rada elektroničkih medija.
Središtem hrvatskog glavnog grada orio se ustaški pozdrav "Za dom spremni!", koji je uzvikivala većina okupljenih demonstranata, uglavnom demobiliziranih ratnih veterana, koje je predvodio Velimir Bujanec, deklarirani nacista zapamćen iz devedesetih na fotografiji u nacističkoj uniformi sa "svastikom" na rukavu, koji sada, u sličnom tonu, vodi nedjeljnu televizijsku emisiju "Bujica".
Demonstranti su protestvovali protiv odluke Agencije za elektronske medije, koja je 22. januara zbog govora mržnje na tri dana zabranila rad lokalnoj televiziji Z1.
Na toj je televiziji voditelj Marko Jurič svoju emisiju 13. januara odjavio ovim riječima: "Poruka Zagrepčanima, svima koji se šetaju Cvjetnim trgom (trgom u središtu Zagreba na kojemu je Pravoslavna crkva, op. a.): budite oprezni budući je u blizini crkva u kojoj stoluju, da parafraziram jednog srpskog ministra, četnički vikari. Pripazite, kada se šetate Cvjetnim trgom, pogotovo majke s djecom, da ne bi koji od tih četničkih vikara istrčao iz crkve i u svojoj maniri klanja izveo svoj krvavi pir na najljepšem zagrebačkom trgu koji bi možda trebalo obilježiti tablama 'pazi, oštar četnik u blizini'".
Emisija je 19. januara reprizirana, a nakon protesta u javnosti, Agencija za elektronske medije 22. januara televiziji Z1 na tri dana je zabranila emitovanje.
Tri dana nakon protesta protiv Agencije za elektronske medije, 29. januara, novoimenovani ministar kulture Zlatko Hasanbegović raspustio je Povjerenstvo za neprofitne medije, koje je na temelju konkursa dodjeljivalo novac malim medijima, preslabim da bi se održali na komercijalnom tržištu.
Povjerenstvo je raspušteno ministrovom odlukom bez obrazloženja, premda mu je mandat isticao tek u oktobru 2016. godine. Bila je to prva odluka ministra kulture, čije je imenovanje, zbog njegovih otvoreno revizionističkih stavova prema Drugome svjetskom ratu, izazvalo višestruke proteste, koji se ne stišavaju do danas.
Protestu protiv Hasanbegovića aktivno se pridružio i HND, koji je u saopštenju podsjetio da je ministar na nacionalnoj televiziji antifašizam nazvao "floskulom", te "svojevremeno bio i članom Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, što ga je utemeljio ustaški Poglavnik Ante Pavelić."
"HND najoštrije se protivi imenovanju Zlatka Hasanbegovića ministrom kulture u novoj Vladi Republike Hrvatske, nadležnim i za 'disciplinovanje' nedoličnih novinara, izražavajući zgražanje činjenicom da je takva osoba uopšte mogla biti predložena za ministra u hrvatskoj Vladi", dio je saopštenja HND-a objavljenog na dan potvrde nove vlade.
Objašnjavajući odluku o ukidanju povjerenstva, ministar Hasanbegović najavio je kako će "ubrzo iznijeti glavna načela svoje kulturne politike iz kojih će biti jasno da više neće biti potrebe za ovim povjerenstvom". U jednom intervjuu, on je širi kontekst svoje odluke objasnio tvrdnjom kako je "prostor javnoga govora u medijima protekle decenije uzurpirala interesno povezana manjina". To su, dodao je, ""medijski sveprisutni sveznadari, uvijek isti verbalni zlostavljači i ljevičarski 'doktori opšte prakse'..." koji "...eliminišu, insinuiraju i naravno – inkasiraju".
Ministrova odluka izazvala je ogorčenje u dijelu javnosti, koja je upozorila da će gašenje Povjerenstva za neprofitne medije suziti slobodu govora, oštetiti medijsku scenu i uništiti mnoge male medije.
U nastojanju da javnost učini raznolikijom a medije kvalitetnijima i manje zavisnim o tržištu, Hrvatska je posljednjih godina izgradila fragilnu institucionalnu strukturu višestrukog javnog financiranja lokalnih i neprofitnih medija, koja podržava stotine lokalnih radija, televizija, novina i internetskih medija.
Suprotno tvrdnjama ministra Hasanbegovića, koji smatra da se neprofitni mediji bave ljevičarskom ideologijom na račun države, objavljeni su podaci prema kojima je Fond za pluralizam Agencije za elektronske medije u 2015. godini 29,5 miliona kuna izdvojio za komercijalne, a 1,5 milliona kuna za neprofitne medije.
Također, kroz pet puta niži PDV na novine, koji umjesto redovne stope od 25 posto iznosi samo pet posto, država godišnje komercijalnim novinama oprosti oko 125 milijuna kuna. Udio neprofitnih medija u cjelokupnom hrvatskom medijskom tržištu iznosi zanemarivih jedan posto.
Zato su neprofitni mediji organizirali javnu tribinu "U obranu slobode govora", na kojoj su njihovi predstavnici dijagnosticirali kako je navodno pomanjkanje novca samo izgovor za ukidanje povjerenstva, kao "prvog koraka konzervativne revolucije koja institucionalizira volju za depriviranjem manjina i ukidanjem slobode".
Nije trebalo dugo čekati da tu dijagnozu potvrdi Tomislav Karamarko lično: polovinom veljače, optužio je javni servis, Hrvatsku radioteleviziju HRT, da je "televizija jedne političke opcije, jedne stranke", misleći da suparničku Socijaldemokratsku partiju.
"...1,3 milijarde kuna godišnje da nam lažu i da nas čine ludacima zato što smo domoljubi. Da karikiraju sve ono što govorimo i da nas satanizuju? Biće promjena na Hrvatskoj televiziji! To neka znaju!", zagrmio je na stranačkom skupu u Konavlima kod Dubrovnika, ne iznijevši nijedan dokaz da HTV promoviše samo političku opciju suprotnu HDZ-ovoj.
Karamarkove je tvrdnje HRT u saopštenju odbacio, a potporu su primili i od Evropske radiofuzijske unije EBU, koja je u pismu premijeru Tihomiru Oreškoviću biranim riječima pohvalila sadašnju kvalitetu hrvatskoga javnog servisa, te "izrazila zabrinutost zbog prijavljenih prijetnji uredničkoj i institucionalnoj nezavisnosti javne hrvatske televizije HRT-a".
Uznemiren udarom vlasti na medije, HND je otvorenim pismom upozorio hrvatske zastupnike u Evropskom parlamentu na "ugroženost slobode izražavanja i nezavisnotsti i medija, upozoravajući da se stanje na tom području dodatno pogoršalo dolaskom na vlast Domoljubne koalicije predvođene HDZ-om".
Podrška je brzo stigla, ali ne od hrvatskih evroparlamentaraca. Međunarodna federacija novinara, IFJ, 12. februara pismom je pozvala hrvatski parlament, predsjednicu Republike i premijera Tihomira Oreškovića da "zaustave nedemokratsko ućutkivanje novinara i slobodnih medija."
Odgovora iz vlade zasad nema, barem onog službenog. Neslužbeno, mediji sve češće pišu kako nova vlast planira smijeniti sadašnje vodstvo nacionalne novinske agencije Hine, koja je proteklih godina konsolidirala novčano poslovanje i, prema opštoj ocjeni, poboljšala servis vijesti.
Istovremeno, proustaški govor mržnje i netolerancije sve više preplavljuje medije koji podržavaju i šire desničarski populizam, zbog čega ih je predsjednik HND-a Saša Leković ovih dana nazvao "kanalizacijskim medijima". Djelovanje tih medijskih aktera još je jedan važan dio aktualne regresije razine javnoga govora u Hrvatskoj. Ali i tema za posebnu priču, kakvih će, strahujemo, sljedećih mjeseci biti sve više, kada je riječ o slobodi medija u Hrvatskoj.
Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa Osservatorio Balcani e Caucaso za projekat European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF) i sufinansiran sredstvima Evropske komisije. Autori publikacije su odgovorni za njen sadržaj i stavovi koji su u njemu izneseni ni na koji način ne odražavaju stavove Evropske komisije
Ovaj članak je napravljen u okviru partnerstva sa Monitoringom Balkana i Kavkaza (Osservatorio Balcani e Caucaso) za potrebe Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), a koji sufinansira Evropska komisija.
Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost “Vijesti”, i ni na koji način se ne može interpretirati kao stav Evropske unije.
Bonus video:
