CNN je danas objavio nevjerovatnu reportažu iz Južnog kineskog mora, gdje kineska mornarica gradi vještačka ostrva kao vojne baze, iako susjedne države osporavaju kineski suverenitet nad tim vodama.
Nakon što su se ukrcali u avion za nadziranje američke mornarice P8-A Posejdon u Okinavi, CNN-ovi novinari preletjeli su iznad voda koje su predmet jednog od najvećih teritorijalnih sporova na svijetu.
Kineska mornarica šest puta upozoravala američki avion
Posada vojnog aviona tokom leta je dobila čak šest odvojenih upozorenja od kineske vojske, u kojima su im jasno poručili da su na kineskoj teritoriji i kako treba da odu. "Američko vojno vazduhoplovstvo, ovo je Kina (...) napustite je odmah i držite se podalje kako biste izbjegli bilo kakav nesporazum", rekao je glas.
Svaki put, Posejdon je emitovao isti odgovor: "Ovo je suverena, imuna letjelica američke mornarice koja provodi zakonite vojne aktivnosti izvan nacionalnog vazdušnog prostora bilo koje obalne države. Pri vršenju ovih dužnosti koje garantuje međunarodno pravo, djelujemo s dužnim obzirom prema pravima i dužnostima svih država", piše hrvatski Indeks.
Pilot američke mornarice letio je kraj četiri ključna ostrva u Spratlijevom lancu gdje je Kina izgradila četiri utvrđenja: Subi Reef, Fiery Cross Reef, Johnston Reef i Mischief Reef. S prozora, daleko ispod, CNN je dobio jasan pogled na vazduhoplovne i radarske instalacije nad vještačkim ostrvima pod kineskom kontrolom koji su nekada bili bezopasni pijesak i plićak.
"Bilo je iznenađujuće vidjeti aerodrome usred okeana", rekao je za CNN poručnik Loran Kalen, koji je vodio vazdušnu borbenu ekipu na letu mornarice. Uz to, Posejdonovi senzori snimili su čak 86 plovila, uključujući brodove kineske obalne straže, usidrene u velikoj laguni na Subi Reefu.
Kina polaže pravo na gotovo čitavo more
Vijetnam, Filipini, Tajvan, Indonezija, Malezija i Brunej, svi polažu pravo na sporne djelove mora koji obuhvataju 3,6 miliona kvadratnih kilometara, no Kina ima puno dalekosežnije zahtjeve od ostalih. Kineski režim, naime, tvrdi da je najveći dio ovog mora dio kineske teritorije "od drevnih vremena", piše hrvatski Indeks.
Pekinških "devet linija", kojima ocrtava teritoriju na koju polaže pravo, proteže se više od hiljadu kilometara od njihove najjužnije pokrajine i obuhvata gotovo čitavo Južno kinesko more, za koje Ujedinjene nacije procjenjuju da kroz njega prolazi jedna trećina globalnih brodskih prolaza. Takođe se vjeruje da Južno kinesko more sadrži bogate rezerve nafte i prirodnog plina koje još nisu sasvim istražene.
Većina drugih zemalja smatra da svojatanje od strane Pekinga ide predaleko, a mnoge od njih 2016. godine proglasile su kinesko prisvajanje nezakonitim na međunarodnom sudu. Uprkos tome, kineski pristup sporu gotovo se uopšte nije promijenio posljednjih godina.
Kako bi pojačali svoje tvrdnje o suverenitetu, Peking je nasipao zemlju na i oko grebena i sprudova za izgradnju vještačkih ostrva koji su potom militarizovani sa aerodromima i radarskom opremom - uprkos obećanju koje je predsjednik Si Đinping dao 2015. tadašnjem američkom kolegi Baraku Obami da neće militarizovati ova ostrva.
Kina krivi Amerikance za militarizaciju
Peking tvrdi kako je sve veća kineska vojna gotovost u Južnom kineskom moru nužna kako bi zaštitili vlastiti suverenitet, okrivljujući Vašington i njihove saveznike za napetosti u regiji. Kineske vojne vježbe u aprilu uključivale su i najveću pomorsku paradu u istoriji zemlje, a predsjednik Si nadgledao je vježbe u kojima je učestvovalo 10.000 vojnika, 48 vojnih brodova i 76 borbenih aviona.
Peking upire prstom na redovna nadlijetanja američke mornarice nad Južnim kineskim morem kao primjer američke militarizacije i provokacije, te time opravdava povećanu kinesku vojnu gotovost.
“Naglašavajući tzv. kinesku militarizaciju u Južnom kineskom moru, određeni ljudi u SAD-u režiraju farsu. Oni su lopovi koji viču “uhvatite lopova!””, rekla je kineska portparolka kineskog ministarstva vanjskih poslova. “Očigledno je ko militarizuje Južno kinesko more.”
Amerikanci žele zadržati pravo na plovidbu ovim vodama, ali vrijeme im ističe
U proteklih godinu dana SAD su pojačale svoje operacije za osiguranje slobode navigacije u regiji, koje sprovodi već decenijama, plovidbom na samo nekoliko kilometara od kineskih vještačkih ostrva širom Južnog kineskog mora.
Ovim vježbama, koje SAD takođe sprovodi i u drugim djelovima svijeta, naglašavaju Amerikanci, američka mornarica želi potvrditi svoje pravo da putuje gdje god želi u međunarodnim vodama, a to je i vitalna komponenta američke pomorske moći u svijetu.
Međutim, izgleda da vrijeme ističe za učinkovit odgovor na kinesko polaganje prava na Južno Kinesko more. Admiral Filip Dejvidson, nedavno postavljen šef američke Tihookeanske komande, izjavio je senatorima tokom saslušanja u aprilu kako je Kina već čvrsto utvrđena u ovim vodama. “Kina je sada sposobna kontrolisati Južno kinesko more u svim scenarijima koji nisu rat sa SAD", rekao je Dejvidson.
Bonus video:
