Na fudbalskom stadionu veliki ekran u boji obavještava gledaoce o igračima koji upravo izlaze na teren. Na visokoj zgradi preko puta na drugom ekranu svijetli šarena reklama za najnoviji blokbaster u bioskopima. Ispod njega čovjek kroz izlog procenjuje da li ima novca da kupi televizor ispred čije cijene piše LED. U prodavnici su upaljena jarka bijela svjetla.
Ako se zagledamo samo malo bliže u sva ova čuda savremene tehnologije, ona izgledaju isto. Njihova struktura otrkiva ćelijice koje svijetle – crveno, zeleno ili PLAVO.
Ove plave ćelijice, odnosno plave LED diode, ove godine su dobile Nobelovu nagradu. Naime, nakon odluke komiteta iz Stokholma, Nobelovu nagradu iz fizike za 2014. godinu podijelili su japanski naučnici Isamu Akasaki, Hiroši Amano i Shuji Nakamura koji su početkom devedestih godina prošlog vijeka otkrili plave LED diode. Po svemu sudeći, nagrada im nije dodijeljena samo zato što je plave LED diode bilo preteško napraviti. Nagrađene su Nobelom jer su veoma brzo pronašle primjenu u čovjekovoj svakodnevnici i današnja tehnolohija, prije svega ekrani, ne bi bili mogući bez njih. LED diode nisu pretjerano složene naprave. To su u stvari poluprovodnici koji, kada se dovedu na određeni napon, emituju svjetlost. U zavisnosti od toga koja je hemijska struktura koja ulazi u poluprovodnik, svjetlost će biti u drugom dijelu spektra, odnosno druge boje. Prve svjetleće diode nastale su još šezdesetih godina prošlog vijeka. Već tad su mogle pokriti širok spektar boja, od infracrvenog pa do zelenog, ali plave nije bilo. Za to su bila potrebna posebna hemijska jedinjenja, kristali koje tada nije bilo moguće sintetisati. Rješenje je, kako su trojica Nobelovaca otkrili, bio galijum – nitrid. Morali su da naprave savršene kristalne strukture kako bi ova struktura emitovala plavu svjetlost na odgovarajući način. Kada su to uspjeli da postignu – uslijedio je niz fantastičnih otkrića i napredaka. Plave diode, zajedno sa crvenim i zelenim mogu da daju bijelu svjetlost. Ovo je bio prvi korak ka modernim LED ekranima. Moderne sijalice koje rade po ovom principu pretvaraju više od pedeset odsto uložene energije u svjetlost. U poređenju sa samo četiri odsto koje su davale stare sijalice, ovo je ogroman napredak. Pored toga, LED sijalice imaju i znatno duži životni vijek – preko sto hiljada radnih sati, što ih čini izuzletno efikasnim i „zelenim“ kada je u pitanju okolina.
Nobelove nagrade za 2014. godinu
- Nobelova nagrada iz hemije: Erik Betzig, Stefan Hel i Vilijam Moener za razvijanje fluorescentne mikroskopije visoke rezolucije.
- Nobelova nagrada za medicinu: Džon O’Kif i Edvard Moser za otkriće ćelija koje čeine dio mozga zadužen za koordinaciju.
- Nobelova nagrada za književnost: Patrik Modiano za svoja djela.
- Nobelova nagrada za mir: Kailaš Satiarti i Malala Jusafzai za svoju borbu protiv iskorišćavanja dece i borbu za njihovo pravo na obrazovanje.
Izvor: Nacionalna geografija
Bonus video:
