Statistički podaci u posljednjih nekoliko godina pokazuju konstantan rast nivoa javne potrošnje, koji nije usporio čak ni u periodu krize. Glomazni državni aparat i troškovi budžeta „pojeli“ su, prema podacima Monstata, samo u prošloj godini više od 727 miliona eura. To je za 66 miliona više nego u 2009. godini.
Potrošnja države je duplirana u odnosu na 2002. godinu, dok je u periodu od 2006. do 2010. porasla za petinu.
Građani su, s druge strane, prošle godine utrošili 2,5 milijardi eura, što je za 47 miliona, ili 1,8 odsto više nego 2009. Najveća potošnja građana zabilježena je u godini investicionog i kreditnog buma, 2008. godine, kada je potrošeno 2,8 milijardi eura.
Glavni ekonomista svjetske banke za Crnu Goru, Srbiju i Makedoniju Željko Bogetić kazao je nedavno „Vijestima” da su plate u javnom sektoru i penzije najveći balast za kontrolu javnih nabavki i upozorio Vladu da povede računa o tim troškovima.
"Srednjoročna kontrola javnih finansija je nemoguća bez jake kontrole ta dva troška. Te dvije stavke obuhvataju preko 50 odsto ukupnih javnih rashoda. Kako ih kontrolisati? Kad su penzije u pitanju, tu su već napravljena dva značajna koraka.
Sistem će biti dugoročno održiviji
Podignuta je starosna granica za penzionisanje na 67 godina i taj sistem će biti univerzalan, dakle, biće vrlo malo izuzetaka.
To će obezbijediti bolji i dugoročno održiviji sistem nego što je trenutno, a promjenama unutar sistema rast penzija će biti ograničeniji u odnosu na prethodne nekolike godine kada je došlo do značajnog povećanja i tih naknada", rekao je Bogetić, dodajući da je dobro što će sistem penzija biti jedinstven, odnosno neće biti mnogo izuzetaka.
Da je visok nivo javne potrošnje rizik za ukupne finansije, upozorila je i Centralna banka Crne Gore (CBCG), koja je u svojim preporukama Vladi navela „da Ključni pravci akcije ekonomske politike treba da se odnose na prilagođavanje nivoa potrošnje realnim mogućnostima, unapređivanju konkurentnosti crnogorske privrede”.
"Nakon suficita budžeta Crne Gore koji je bio ostvaren u prethodne tri godine, 2009. godina je jasno pokazala da je javna potrošnja bila viša od dugoročno održivog nivoa, odnosno da se pojavio problem strukturnog deficita i u narednoj godini će biti neophodno svođenje nivoa javne potrošnje na dugoročno održiv nivo", stoji u preporukama CBCG.
Da li će biti dovoljno?
Opšti rast javne potrošnje u uslovima smanjene privredne aktivnosti i pada stranih direktnih investicija nameće potrebu za ino zaduženjima, a prema najavama iz Vlade, naredne godine će se zadužiti za dodatnih 230 miliona eura.
Ekonomista Milenko Popović, međutim, smatra da to neće biti dovoljno, jer postojeći nivo javne potrošnje neće biti dovoljan da zadovolji sve potrebe.
"Jedino što može da pomogne su direktne strane investicije. Međutim, u godinama krize, strane investicije su realne kao što je realno da vam se posreći da nešto dobijete u kockarnici", kazao Popović radiju Dojče Vele.
On je ocijenio da Crna Gora treba da se okrene industrijskoj proizvodnji, jer su strane investicije ove godine smanjene za oko 40 odsto.
Bonus video:
