Ravnopravnost neophodna za demokratsko društvo

Predsjednik Skupštine, Ivan Brajović rekao je da se često zaboravlja šta 8. mart simbolizuje, zašto je ustanovljen i da su mnogi zahtjevi Ženskog pokreta i danas aktuelni
686 pregleda 0 komentar(a)
Danas u Skupštini, Foto: Skupština Crne Gore
Danas u Skupštini, Foto: Skupština Crne Gore

Društvo može da bude demokratsko i da se ravnomjerno i održivo razvija samo onda kada su žene i muškarci ravnopravni, poručeno je danas na zasijedanju Ženskog parlamenta.

Na sjednici povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena, ocijenjeno je da Crna Gora mora da bude društvo u kojem je temeljna vrijednost rodna ravnopravnost.

Predsjednik Skupštine, Ivan Brajović rekao je da se često zaboravlja šta 8. mart simbolizuje, zašto je ustanovljen i da su mnogi zahtjevi Ženskog pokreta i danas aktuelni.

„Zahtjevi žena za povećanom političkom participacijom i većom ekonomskom nezavisnošću nikada nisu samo zahtjevi žena, već zahtjevi i obaveze svakog savremenog društva“, rekao je Brajović.

Kako je naveo, 8. Mart je i simbol ženskog glasa koji se nije dovoljno čuo a često je bio gušen.

„Vrijednosti jednakosti i slobode moraju biti utkane u sve politike koje kreiramo jer ćemo samo tako imati društvo u kojem ćemo imati iskorišćene potencijale svih segmenata“, naveo je Brajović.

On je poručio da žene moraju biti pristune na mjestima odlučivanja, tamo gdje se kreiraju politike za sve segmente.

„Crna Gora je država koja pokazuje hrabrost i volju da donosi odgovorne odluke, ima jasan pravac razvoja i reformiše se u kontinuitetu. U ovom segmentu uradili smo veliki dio posla“, kazao je Brajović.

Prema njegovim riječima, zahvaljujući kvalitetnim normama u zakonskim rješenjima, 23,5 odsto je žena u parlamentu što je do sada najveći procenat.

„Važno je da svi zajedno, bilo da smo vlast ili opozicija, preuzimamo odgovornost i učestvujemo u kreiranju važnih sistemskih zakona, dijalogom, dogovorom unutar ovog doma, jer je to jedini način da osiguramo da sva ona predložena rješenja koja nudimo budu uvažena, razmotrena i normativno definisana“, rekao je Brajović.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak, rekla je da se žena tradicionalno prepoznaje kao majka, supruga i ćerka a tek potom kao obrazovana, i ona koja je kompetentna da zauzme bilo koju poziciju u društvu.

„Žene znaju, umiju i hoće da rade u svim sferama društva“, poručila je Drobnjak.

Ona je kazala i da žene, koje su podijeljene po nekim raznim rubovima, treba da pokažu da su u položaju žena jedinstvene i da su za to da Crna Gora mora biti društvo u kojem je temeljna vrijesnost rodna ravnopravnost.

Osmi mart je, smatra ona, prilika da se podsjetimo na dostignuća žena.

„Moramo poslati i poruku muškaracima. Priča o rodnoj ravnopravnosti je poruka za vas. Društvo može da bude demokratsko ako su žene i muškarci ravnopravni“, poručila je Drobnjak.

Zamjenik Zaštitnika za oblast antidiskriminacije, Siniša Bjeković rekao je da je rodna ravnopravnost temeljno načelo i jedno od ključnih ljudskih prava i sloboda koje se garantuje u Evropskoj uniji.

On je rekao da Crnu Goru u ovoj oblasti čeka još zahtjevnog posla i pored unaprijeđenih zakonodavnih rješenja i određenih rezultata u promociji vrijednosti rodne ravnopravnosti, jasno ukazuje i Izvještaj o globalnom rodnom jazu za prošlu godinu.

"Prema ovom dokumentu, naša država nalazi se na 69. mjestu od ukupno 149 zemalja, u kojima je vršena analiza napretka prema rodnom paritetu kroz četiri dimenzije: ekonomska participacija i mogućnosti, naučna dostignuća, zdravstvo i politička osnaženost", kazao je Bjeković.

On je podsjetio da je posebno težak položaj žena koje pripadaju ranjivim grupama, kao što su osobe sa invaliditetom, starije osobe, žene u stanju socijalne potrebe i slabog imovnog stanja, Romkinje, samohrane majke, žrtve nasilja kao i žene iz seoskih područja i pripadnice LGBT populacije.

"Posebnu pažnju svakako je potrebno skrenuti na izraženi problem rodno zasnovanog nasilja, za čije suzbijanje i prevenciju je ključno adekvatno odmjeravanje sankcija, koje će srazmjerno počinjenom djelu pogoditi počinioca, biti efektivne i odvraćujuće", rekao je Bjeković.

On je kazao da je od donošenja Zakona o zabrani diskriminacije 2010. godine ostvaren vidan napredak na polju promocije i zaštite od diskriminacije žena.

Predsjendica Vrhovnog suda, Vesna Medenica rekla je da je u crnogorskom sudstvu više od 60 odsto žena.

„Rad, samopouzdanje, vjera u sebe i cilj koji postavimo, koji je ostvarljiv pa i onda kada u njega ima malo sumnje. Samopouzdanje je to što nam čini da naša energija bude na pravi način usmjerena na napredak", poručila je Medenica.

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehemd Zenka rekao da je 8. mart – Međuanrodni dan žena simbol borbe, istrajnosti i posvećenosti žena da budu prepoznate kao ravnopravni dio društva.

„Žena svakim danom i sve više u Crnoj Gori dobija prostora i itekako zna da ga iskoristi i obogaćuje život u državi, u svakom smislu riječi i u svakom segmentu djelovanja u društvu“, naveo je Zenka.

Kako je rekao, Vlada i Ministarstvo zajedno sa partnerima posvećuju punu pažnju pitanju unaprjeđenja rodne ravnopravnosti i ostvaren je pomak kada je riječ o zakonodavnom i institucionalnom okviru a polako se to vidi i u praksi.

„U tri prioritetne oblasti kao što su veće učešće žena u političkom životu, ekonomskom osnaživanju, borbi protiv nasilja nad ženama su vildjivi rezultati i pomaci u Crnoj Gori“, naglasio je Zenka.

Bonus video: