Stanje u crnogorskoj obavještajnoj zajednici je takvo da državu preporučuje za članstvo u NATO, kazao je potpredsjednik Vlade, Duško Marković, navodeći da vd stanje u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije bilo ograničenje za reforme.
"Mi ćemo u zakonskom roku od šest mjeseci dobiti direktora Agencije u punom kapacitetu sa punim mandatom", rekao je on na Parlamentu studenata o evroatlantskim integracijama.
U okviru Parlamenta studenata o evroatlantskim integracijama na pitanja iz te oblasti visokoškolcima su odgovarali predstavnici državnih institucija.
Student Fakulteta političkih nauka Rajko Golović pitao je Markovića da li to što je ANB od decembra u vd stanju može potencijalno negativno uticati na dobijanje poziva za NATO.
Marković je kazao da prosperitet društva zavisi od bezbjednosti, koja je uslov skakog napretka, kao i ključ za opstanak države.
On je podsjetio da Crna Gora ima četiri prioriteta do pristupanja Alijansi, koji se odnose na unaprjeđenje vladavine prava, razvoj sistema odbrane, reforma obavještajno-bezbjendosnog sektora i jačanje podrške.
Marković je kazao da je u posljednje dvije godine u bezbjednosnog sektoru bilo ozbiljnih izazova i problema, kao i da reforme u sistemu bezbjednosti nisu sprovedene samo zbog stranih partnera već zbog crnogorskog društva.
On je ocijenio da je država uspjela u reformama.
"Danas, stanje u našem sektoru bezbjednost je kvalitet više za Crnu Goru. Danas je stanje u našoj obavještajnoj zajednici takvo da nas preporučuje za članstvo u NATO. Mi smo te obaveze ispunili, i to sada govorim prvi put, Crna Gora je u ovom segmentu završila značajan dio posla, ali reforma se nastavlja", rekao je Marković.
Kao značajne buduće obaveze izdvojio je elemente unapređenja ljudskih resursa, sa posebnim znanjima i vještinama, podsjećajući da je po sili zakona penzionisan dio službenika Agencije.
"Drugi element je tehnička opremljenost. Ne možete danas biti uspješni u ovom segmentu bez tehničke opremljenosti", rekao je on.
Govoreći o vd stanju, Maković je rekao da ono nije bilo ograničenje za reforme. »I mi ćemo u zakonskom roku od šest mjeseci dobiti direktora Agencije u punom kapacitetu sa punim mandatom«, poručio je on.
Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić ukazao je da je 365 fakultetski obrazovanih građana Crne Gore učestvovalo u 13.julskom ustanku, navodeći da su oni bili okupljeni pod barjak vraćanja nezavisnosti Crnoj Gori.
"To su oni primjeri koji stoje pred vama. Teško je dostići neke ljude u istoriji, ali je uvijek obaveza pokušati", rekao je on, navodeći da je uvjeren da i u sadašnjoj populaciji crnogorskih studenata ima tog duha i takve snage.
Krivokapić je kazao da je uvijek duhovnost akademska kategorija, navodeći da ne postoji društvo koje ne mora da se mijenja.»I Crna Gora mora da se mijenja da bi nastavila da bude uspješna i dobra, a te promjene vi morate da nosite".
On je naveo da Crna Gora nije gubila ratove ali jeste državnost, dodajući da je za svaku državu, posebno malu bezbjednost najbitnija, nakon toga zdravlje i obrazovanje.
"NATO je sigurna kuća za građane Crna Gore. Neko će reći NATO znači vojna obaveza, i naši ljudi u Avganistanu ili negdje drugio gdje se brane mir i stabilnost. Za nas koji smo vidjeli rat na kućnom pragu, mnogo je bolje braniti mir daleko od svoje kuće, nego to ponovo vidjeti na svom pragu", kazao je Krivokapić.
On je studentima poručio da je na njima da tu svijest donesu u javni život "i odbranite je u trajanju Crne Gore kao pouzdanog partnera NATo-u«.
Predsjednik studentskog parlamenta Miloš Pavićević kazao je da je pitanje evroatlantskih integracija u fokusu interesovanja javnosti, jer se do kraja godine očekuje dobijanje poziva za članstvo.
"S obzirom na to da smo mi generacija koja će osjetiti benefite a možda i neke nedostatke ovog i sličnih procesa, veoma je značajno da danas u zakonodavnom domu čujemo mišljenje studenata i osvijetlimo pitanja koja su u fokusu interesovanja studentske populacije, rekao je on.
Predsjednik Odbora za bezbjednost Mevludin Nuhodžić kazao je da nije floskula da u NATO ulaze društvo i država, a ne samo Vlada, Skupština ili bilo koja posebna institucija.
Govoreći o ulozi paralmenta u procesu evroatlantskim integracijama, on je rekao da je umjesto fokusa na mjerljivosti zastupljenosti posebne institucije bitno da svi u svojim nadležnosti postižu mjerjive rezultate i ispune potrebne kriterijume.
Nuhodžić je naveo da su zadaci i odgovornost Skupštine na ukupnom evroatlanskom putu veoma kompleksni, i izdvojio neke od aktivnost kao što su informisanje građana, jačanje zakonodavnih kapaciteta i unapređenje međunarodne saradnje, kao i saradnje sa nvo i akademskim sektorom.
Student Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Ivan Vukčević kazao je da smatra da nije dovoljno posvećeno pažnje emotivnom argumentu protivnika članstva, i da to treba upotrijebitii kako bi se pokazalo da Crna Gora treba da postane članica.
»Ako neko kaže-našu djecu su ubijali i zato ne treba da uđemo. Mi onda, vodeći se tom logikom pitamo znači li to da treba biti dosljedan i da ne treba sarađivati ni sa Turskom, Njemačkom, Italijom, ili da gledam interese i uđemo u NATO. Mislim da bi tako povećali podršku«, rekao je Vukčević.
Nuhodžić je kazao da ono što je bilo u Murinu zaslužuje pažnju i emocije, "ali nas to i opominje da kada je u pitanju državni inetres donijeti odluku koja će omogućiti da se to više ne desi".
»Treba da budemo na mjesti gdje se odlučuje o našim sudbinama«, zaključio je on.
Studentkinja Univerziteta Mediteran Jovana Šiljak pitala je ambasadora Slovenije Vladimira Gaspariča koje su bile aktivnosti te države u pomoći crnogorskom putu integracija.
Ambasador je podsjetio da je Slovenija u dva mandata bila kontakt država za Crnu Goru sa NATO-om, i dodao da je to bila odgovornost ali da su radili rado jer je u pitanju prijateljska država.
Gasparič je kazao da je 60 odsto vremena mandata utrošio na pitanje NATO integracija, kao i da su imali poseban budžet za tu namjenu.
On je podsjetio da je kao prvi diplomata bio u Murinu da sasluša iskustva stanovništva, što je, ocijenio je, u početku bilo vrlo naelektrisano ali i emotivno iskustvo, ali da su se rastali kao strane »koje umiju da razgovaraju«.
Gasparič je podsjetio da su na inicijativu Slovenije 2012 godine došlli NATO helikopteri i obavili dobar posao, navodeći da to nije bila propaganda za Alijansu, već "daleko od toga".
On je ukazao da slovenačko iskustvo pokazuje da je NATO dobra opcija za Crnu Goru, i podsjetio da NATO ima politiku otvorenih vrata, i da zapadni Balkan smatra nezavršenom pričom.
Gaparič je rekao da su u poslednjoj godini kad su Slovenija i Hrvatska bile članice Jugoslavije izdvajale oko četiri odsto BDP za bezbjednost a sada oko 1,5 odsto za članstvo za NATO, a osjećaju se bezbjednije.
Studenta Univerziteta Donja Gorica, Nemanju Kovačevića, zanimalo je kakav je sistem zaštite u vanrednim situacijama u Crnoj Gori i da li MUP ima saradnju sa NATO-om u toj oblasti.
Ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević podsjetio je da je članstvo u NATO-u, značajan sa aspekta odgovora u vanrednim situacijama.
»Crna Gora je u dva navrata uputila poziv za pomoć, prilikom poplava 2010. godine i 2012. tokom vanredne situacije, na šta je stigao pozitivan odgovor. Države koje su nam u prethodim situacijama pomagale su članice NATO-a«, rekao je Konjević.
Prema njegovim riječima, prirodne nepogode su pokazale da su svi jednako ranjivi i da je u vanrednim situacijama solidarnost izuzetno važna.«Teško je sam djelovati u vanrednim situacijama, i zato se kroz solidarnost odgovara zajednički na određene izazove«.
»Mi očekujemo pozitivan odgovor od NATO-a za proijekat koji ima za cilj povezivanje državnih operativnih komunikacionih centara 112. Za mjesec, mjesec i po konačno će biti uspostavljen operativno-komunikacioni centar 112«, kazao je Konjević.
On je precizirao da se za tu namjenu oprema prostor zgrade pored Ekonomskog fakulteta, zgrada takozvene Limenke, u kojoj će biti centrala centra.
Student Slobodan Franeta pitao je ambasadora Mađarske Kristijana Pošu, kako je članstvo u NATO-u pospiješilo ekonomiju te države i kako su privredu pripremili na konkurentnost evropskoj.
Prema riječima Poše, stabilnost i mir su najvažnije okolnosti za demokratizaciju države i uspješniju ekonomiju, »a to smatramo da je najbolje ostvariti u okviru NATO-a«.
Kako je kazao, važan momenat je i vladavina prava, jer ona daje sigurnost ulagačima, a na toj bazi se može graditi stabilna ekonomija.
"Modernizovanje privrede i ekonomije dio je modernizovanja država i društva a prvi korak je stvaranje države, drugi korak je ulazak u NATO a treći članstvo u EU", kazao je Poša.
Nacionalni koordinator za NATO, Vesko Garčević je odgovarajući na pitanje o troškovima članstva u Alijansi kazao da nije važno koliko novca daje država već koliko dobija. “Cijena članstva u NATO se zna a cijena nautrelanosti ne, a ono je skuplje i neizvjesno«.
Prema njegovim riječima, kada je u pitanju članiarina u NATO, uzima se nekoliko parametara- BDP, veličina države i broj građana.
"Crna Gora se može porediti sa Islandom, a njhova godišnja članarina je oko 800 hiljada EUR. S obzirom na to da je BDP Islanda veći nego Crnoj Gori, očekujemo da će nama ta članarina biti niža", rekao je Garčević.
Kako je naveo, Crna Gora za članstvo u ostalim međunarodnim organizacijama izdvaja oko milion EUR.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Aleksandar Andrija Pejović, kazao je da Crna Gora učešćem u mirovnim misijama EU dodatno razvija kapacitete za eventualno buduće učešće u NATO misijama.
On je ukazao da je vladavina prava centralni temelj i da je ona dobro pokrivena pregovorima u poglavljima 23 i 24, navodeći da je dosta urađeno u legislativi i da je u toku faza izgradnje institucija.
"Dobar izvještaj o napretku ka EU u oktobru je ključ za dobijanje pozivnice za NATO. Jer je proces evropskih integracija širi i sveobuhvatniji i svakako omogućava zemlji da postiže dobre rezultate i prema Alijans«, kazao je Pejović.
Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović je, odgovarajući na pitanje posvećeno poljoprivredi u okviru integracija, kazao da članstvo Crne Gore u NATO nije isključivo bezbjednosno pitanje, niti vojno, već da otvara prostor za prodaju proizvoda, razvoj ekonomije i poljoprivrede.
"Tu su mogućnosti i šanse, a na nama je da to iskoristimo", poručio je Ivanović.
Bonus video:
