Crna Gora poziva na „blagovremeno reagovanje“ na regrutovanje stranih boraca u Islamsku državu, pojavu koja bi mogla stvoriti „ozbiljne probleme“ balkanskom regionu, kazao je u intervjuu za agenciju Nova potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković prilikom prošlonedjelnje posjete Italiji.
„Znamo da je više naših građana sudjelovalo u nekoliko grupa koje djeluju u sukobima na Bliskom Istoku, ali je njihov broj za sada mali,“ kazao je Marković. „Ako govorimo o regionu u cjelini, taj broj je mnogo veći i mogao bi prouzrokovati ozbiljne probleme na cijelom Balkanu“.
Ističe da je veoma važno reagovati brzo kako bi se suzbile takve pojave. „Neke zemlje u regionu su pokrenule korake za promjenu Krivičnog zakona: mi smo to učinili odmah nakon rezolucije UN-a protiv Islamske države. Upravo ovih dana vodimo javnu diskusiju oizmjenama i dopunama zakona kojim se kažnjavaju ne samo oni koji se bore sa druge strane granice, nego i one koji organizuju te puteve“, ističe ministar odbrane, dodavši:
„Mislim da moramo da obezbijedimo snažnu i institucionalnu podršku zdravim djelovima islamske zajednice na Balkanu, kako bi oduzeli prostor ekstremistima.“
Marković ističe da međunarodna zajednica mora preduzeti sve napore kako bi pronašla pravi odgovor, “koristeći mudrost: moramo biti inteligentniji od ekstremista, a ne samo jači sa vojne tačke gledišta“.
Markovićeva posjeta Rimu je održana nekoliko dana nakon objave Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore i nešto više od mjesec dana nakon samita NATO održanog u Velsu.
„Nije mogao biti bolji trenutak. Obavijestio sam svoje sagovornike o našim najhitnijim prioritetima koji su uslijedili nakon preporuka Zajednice: prvi je reforma pravosuđa, na način da naše institucije mogu ubrzati donošenje konačne presude u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije“, objašnjava Marković, dodajući da se novi paket crnogorskih zakona trenutno nalazi na razmatranju od strane Venecijanske komisije i same Evropske komisije.
Marković je izjavio da su u tom smislu ključna dva projekta: „Novi zakon o Specijalnom tužilaštvu koje će biti osposobljeno za borbu protiv organizovanog kriminala i slučajeva visoke korupcije i formiranje nezavisne Agencije za borbu protiv korupcije”.
Ministar se dotakao i saradnje sa italijanskim vlastima. „Italija je dobila veliki projekt IPA u 2013. godini, koji će se baviti saradnjom na planu suprostavljanja organizovanom kriminalu i korupciji na Balkanu. Centralna kancelarija ovog projekta će biti sa sjedištem u Podgorici”, napomenuo je Marković, dodavši da “to znači da Rim ima povjerenje u Crnu Goru i poštuje rezultate koje smo postigli na tom planu.“
Brojni posmatrači su istakli da je Podgorica očekivala više od samita NATO održanog u Velsu u septembru ove godine. „Naravno, najbolji scenario bi bio da smo dobili pozivnicu za ulazak u NATO. Mogu reći da smo jako zadovoljni sa završnom deklaracijom samita, uzimajući u obzir da se znalo od početka da to neće biti samit proširenja. Crna Gora se borila da dobije novu priliku i dobila je obećanje da će naše članstvo biti razmatrano do kraja 2015.“ rekao je Marković. „Uvjereni smo da ćemo do kraja 2015. učiniti sve da dobijemo poziv za članstvo. Da to zavisi samo od Crne Gore, moglo bi se reći da smo već u NATO, ali to neće zavisiti samo od nas: stvari se mogu promijeniti vrlo brzo na globalnoj sceni, i sa političke i sa bezbjednosne tačke gledišta.“
Regionalne inicijative kao Proces saradnje u Jugoistočnoj Europi, Centralno-evropska inicijativa i Jadransko-jonska inicijativa, prema ministrovim riječima, postavljaju temelje za zajedničku evropsku budućnost zemalja ovog područja. „Ove inicijative nam pomažu da umanjimo naše slabosti, posebno one koje se odnose na nedavnu prošlost. Na Balkanu još uvijek nijesmo naučili da se sami izborimo sa kriznim situacijama, nemamo dovoljno kapaciteta da to učinimo. Zbog toga podržavamo sve regionalne inicijative koje nam pomažu da unaprijedimo izgradnju povjerenja i jačanje stabilnosti, kao preduslove za evropsku budućnost,“ poručio je Marković
Agencija navodi da je Vrhovni glavni tužilac imenovan nakon polemike koja je trajala 18 mjeseci; to je činjenica koja je negativno uticala na mišljenje Brisela u nedavno objavljenom Izvještaju o napretku.
„Model izbora Vrhovnog tužioca je nametnula sama Evropa. Na samom početku smo iznijeli određene rezerve tim povodom, govoreći da to može biti rizično, što se i dogodilo, jer se rijetko može postići dvotrećinska većina u Parlamentu. Izgubili smo dragocjeno vrijeme i baš zbog toga smo postigli manje rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ali sada je Vrhovni glavni tužilac izabran i trend može biti samo još pozitivniji“, zaključio je Marković.
Bonus video:
