U crnogorskim opštinama na sjeveru u kojima je zabilježen najveći broj socijalnih slučajeva ubjedljivu pobjedu na posljednjim parlamentarnim izborima osvojila je koalicija "Evropska Crna Gora - Milo Đukanović".
Na parlamentarnim bilo je 323.992 važećih listića, od čega je "Evropsku Crnu Goru – Milo Đukanović" podržalo 168.290 osoba. Pobjedničku koaliciju je u Podgorici zaokružilo 43.404, na jugu 46.056, a na sjeveru 78.830 građana.
Najbolji rezultat DPS je zabilježio u Rožajama u kojim gotovo dvije decenije ta partija ima apsolutnu vlast. Pobjednička koalicija je u tom gradu na prošlim parlamentarnim izborima 2009. godine od važećih 11.151 listića dobila 9.126 glasova.
Rožaje
To je tek nešto manje od broja korisnika neke vrste socijalne pomoći kojih je, prema podacima rožajskog Centra za socijalni rad u aprilu, bilo 9.899.
Od važećih 39.335 listića, za vladajuću koaliciju je u Nikšiću glasalo 20.884 osoba. Broj onih koji primaju socijalna davanja u toj opštini je, takođe, veliki i iznosi 9.389.
Slična situacija je i u Bijelom Polju u kojem je od 27.733 izašlih birača, vlast je zaokružilo 16.358 glasova. U toj opštini od socijalnih primanja živi 9.023 osobe.
U odnosu na prethodne parlamentarne izbore, vladajuća koalicija je 2009. godine napravila značajan pomak u Beranama, pa je od 18. 911 važećih listića na 10.036 zaokružena "Evropska Crna Gora – Milo Đukanović". U tom gradu "socijalu“ prima 7.709 osoba.
U plavskoj opštini je na izborima prije tri godine bilo 6.945 važećih listića. Od tog broja 4.534 je glasalo za vladajuću koaliciju. Socijalna davanja u tom gradu su raspodijeljena za 3.510 osoba.
U svim centrima za socijalni rad na sjeveru Crne Gore na direktorskim mjestima su članovi DPS-a, ali se na bitnim mjestima odlučivanja o davanju socijalnih primanja nalaze i ljudi iz SDP-a.
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja i DPS-a su izbjegli da se konkretno odrede prema sumnjama da se izbori na sjeveru dobijaju i preko centara za socijalni rad. Resorni ministar Suad Numanović nije htio da odgovori na pitanje u kojoj mjeri socijalna politika utiče na ishod izbora, nego je konstatovao da su Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisana prava iz te oblasti.
"Cilj socijalne i dječje zaštite je obezbjeđenje zaštite porodice, pojedinca, djece u riziku i lica u stanju socijalne potrebe, odnosno socijalne isključenosti. Aktivnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja posebno su usmjerene na zaštitu vurnelabilnih grupa", bile su Numanovićeve riječi.
Podsjetio je da “sva lica koja se prijave za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć, moraju ispuniti zakonom propisane uslove“:
“Centri za socijalni rad redovno vrše kontrolu predmeta korisnika socijalne pomoći, kako bi se utvrdilo da li postoje slučajevi, kod kojih je uslijed promijenjenih okolnosti, došlo do prestanka prava na socijalnu pomoć. Tako je tokom prošle godine, nakon sprovedene kontrole predmeta u svim Centrima za socijalni rad u Crnoj Gori, prestalo pravo na socijalnu pomoć za 72 porodice”.
Na pitanje da li se direktori centara za socijalni rad biraju po struci ili po partijskoj pripadnosti, on je rekao da se procedura sprovodi u skladu sa zakonom.
Uprkos tome što je upozoren na to da upoređivanjem rezultata parlamentarnih izbora i broja socijalnih slučajeva u više opština dovodi do sumnje da su centri za socijalni rad zloupotrijebljeni u političke svrhe, potparol DPS-a Časlav Vešović je iskoristio da pohvali višedecenijske uspjehe te partije i da se obrati opoziciji.
"U svakom demokratskom društvu, kakvo je i crnogorsko, izbori se dobijaju na osnovu kvaliteta programa i kadrova koji sprovode politiku svoje partije. Povjerenje u vlast se bazira na ispunjenju očekivanja birača tokom mandata koji im je povjeren i argumentovanosti kritike i nuđenja drugačijih rješenja, kada je opozicija u pitanju. Čestim izbornim procesima nedvosmisleno je potvrđeno veliko povjerenje građana u našu partiju", rekao je Vešović.
To je, prema njegovom shvatanju, osnovni razlog zbog čega su na vlast: “Greške crnogorske opozicije i naših kritičara se ponavljaju u kontinuitetu. Nikada ne prihvatajući da je problem u njima i njihovoj politici, nijesu ni blizu uspjeli da nam ugroze poziciju najjače partije u Crnoj Gori. Zbog toga uvijek se pozivaju na navodne neprincipijelnosti i nepravilnosti tokom i prije kampanja, tražeći alibi zbog poraza”.
SDP: Nijedan direktor nije naš
Šef medijskog pula SDP-a Mirko Stanić je istakao da „nijedan direktor nekog centra za socijalni rad ili institucija koje se bave socijalnom zaštitom nije član SDP-a“.
“Ne podržavamo bilo kakvu instrumentalizaciju dodjeljivanja prava iz oblasti socijalne zaštite u političke svrhe. Ukoliko postoje bilo kakve sumnje da neko koristi poziciju odgovornog lica u institucijama socijalne zaštite u političke svrhe, potrebno je detaljno istražiti te sumnje, a u tom poslu će sve nadležne institucije imati podršku SDP-a”, rekao je Stanić.
Negdje više, negdje manje
Broj korisnika socijalne pomoći u drugim gradovima na sjeveru, a u kojima je vladajuća koalicija osvojila srazmjerno ili manje glasova od ostalih partija na izborima je veliki, ali ne toliko izražen kao u već pomenutih pet opština. Od 3.149 birača u Andrijevici, za vlast je glasalo 1 412 ljudi, a socijalu prima 966 lica. Na Žabljaku na kojem od socijalne pomoći živi 368 osoba, od 2.295 važećih biračkih listića na 1.412 je zaokružena vladajuća koalicija.
U Kolašinu je pobjedničku koaliciju zaokružilo 2.517 osoba, od 5.122 važećih listića. U tom gradu živi 1.260 korisnika socijalne pomoći. U Mojkovcu je 1.382 „socijalaca“, a od 5.731 glas, vlast je osvojila 2.769. „Evropsku Crnu Goru“ u Pljevljima je 9.495 građana, dok od nekog vida socijalnih davanja živi 3.030 osoba.
U Plužinama, jedinom gradu gdje vladajuća koalicija nije pobijedila, socijalu prima nešto manje od 10 procenata stanovništva. Socijalna primanja u Šavniku su raspoređena na 333 osobe. Na parlamentarnim izborima, u tom gradu je 840 ljudi podržalo pobjedničku koaliciju, od 1.607 važećih glasova.
Galerija
Bonus video:
